Dobit hrvatskih banaka u prošloj je godini iznosila samo 756,7 milijuna kuna, što je čak 73,1 posto manje nego godinu ranije, kada je neto dobit bankarskog sustava u Hrvatskoj bila iznad 2,8 milijardi kuna. Preliminarni su to podaci o profitabilnosti hrvatskog bankarskog sektora u 2013. koje je na svojim internetskim stranicama jučer objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
Time su se potvrdila upozorenja niza analitičara, koji već dulje vrijeme ukazuju da će petogodišnja recesija i sve stoža regulativa uzeti svoj danak i na poslovnim rezultatima hrvatskih banaka. Recesijski je danak posebno izražen u vidu rasta loših kredita, koji su, prema podacima središnje banke, potkraj rujna prošle godine dosegli 15,32 posto ukupnog kreditnog portfelja, što znači da gotovo 44,2 milijardi kuna kredita, ili sada već skoro svaki šesti kredit koji su banke odobrile ulazi u kategoriju teško naplativih ili potpuno nenaplativih. U takvoj situaciji bankama ni ne preostaje drugo nego da izlaz traže u otpisu nenaplativih potraživanja i ispravcima vrijednosti.
No, loši krediti samo su posljedica problema koji opterećuju poslovanje banaka. Uzroci leže u dugotrajnoj krizi, čija je posljedica i brojka od 382.000 nezaposlenih, koliko ih je jučer bilo registrirano na burzi rada, te gašenje brojnih poduzeća i slaba gospodarska aktivnost.
- Banke su u prošloj godini imale velik pad dobiti jer su smanjile obujam kreditiranja, dok je nenaplativost kredita porasla, a bonitet klijenata je pao. Zato su morale više izdvajati za rezervacije, a bilo je i više ispravaka vrijednosti - ocjenjuje Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
- Takav pad dobiti u bankarskom sektoru ne iznenađuje jer su u 2013. porasli izazovi i pritisci s kojima su se banke suočavale - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, ukazujući kako se stanovništvo razdužuje, a tvrtke grcaju u problemima.
Na iste uzroke upozorava i Damir Odak, viceguverner HNB -a, koji upozorava da su banke u 2013. za rezervacije morale izdvojiti 2,14 milijardi kuna više, dok su im kamatni prihodi pali za 1,62 milijarde kuna.
- Ovakav rezultat smo očekivali. Usprkos tome, banke su uspjele očuvati operativnu profitabilnost, što, u kombinaciji s visokom adekvatnošću kapitala, osigurava stabilnost financijskog sustava - poručuje Odak.
Poslovne rezultate po bankama HNB nije objavio, no stručnjaci upozoravaju da su ugroženije male od velikih banaka. Unatoč tome, i oni se slažu s porukama iz HNB-a da je bankarski sustav financijski dobro potkovan, pa ne treba brinuti za njegovu stabilnost. U prilog tome govori i visoka stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala.
Pa ipak, ni 2014. za hrvatske banke neće biti manje izazovna od ranijih godina. U prilog tome, kaže Šantić, govori i nastavak negativnih trendova na tržištu rada, kao i izostanak perspektive gospodarskog oporavka u kratkom roku.
- To bi sve moglo ubrzati proces konosolidiranja na domaćem bankarskom tržištu - zaključuje Šantić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....