BEOGRAD - Šef pravnog tima Srbije u sporu s Hrvatskom pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu Saša Obradović ocijenio je važnim da odluka po uzajamnoj tužbi i protutužbi za genocid ishodi rješenje koje će omogućiti dalju izgradnju dobrosusjedskih odnosa dviju država, izvijestili su u nedjelju beogradski mediji iz Den Haaga.
“Uvjereni smo da su činjenice i argumenti koje ćemo iznijeti takvi da im sud (ICJ) mora pokloniti veliku ozbiljnost”, rekao je Obradović tijekom susreta s novinarima.
On je istaknuo stajalište Srbije da, bez obzira na nesporna teška kaznena djela, počinjena tijekom rata nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom, ta zlodjela “nisu imala obilježje genocida”, kako tvrdi Hrvatska, izvijestili su mediji.
Kako je rekao Obradović, Srbija će tijekom rasprave izložiti dokaze u prilog svojoj protutužbi da je operacija Oluja predstavljala “kulminaciju kriminalne namjere” hrvatske vlade i vojnih snaga da uklone srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, i da je imala obilježja genocida. Srpski pravni tim će, po Obradovićevim riječima, dokazivati da je Oluja bila “najteže kazneno djelo” tijekom rata u Hrvatskoj.
Obradović je naglasio i “legitimni interes” Srbije da pred ICJ-om iznese dokaze o “broju žrtava” i činjenici da u Hrvatskoj sada živi jedna trećina Srba koji su u njoj živjeli prije rata.
Glavni pravni zastupnik Srbije pred ICJ-om podsjetio je i da srbijanska vlada nije pokrenula postupak niti je željela da se u uzajamnom sporu o genocidu “dođe do ove faze”, te da je uložila mnogo napora da dođe do pomirenja i rješenja spora vansudskim putem, ali se to “nažalost nije dogodilo”.
“Sada kada smo ovdje, naš zadatak je najprije uvjerljivo dokazati da kaznena djela počinjena 1991. u Hrvatskoj nisu imala bitna obilježja genocida, a drugo je da zločini koji su počinjeni prema srpskoj strani, prije svega oni u operaciji ‘Oluja’, jesu imali bitna obilježja kaznenog djela genocida”, rekao je Obradović.
Naznačio je da je za srpsku stranu važno predstaviti činjenice o Oluji, kao o “izuzetno ozbiljnom zločinu”, “koje nijedan sud”, uključujući i Haaški sud (ICTY) u procesu zapovjedniku te operacije Anti Gotovini, do sada nije uzeo u obzir.
Obradović nije želi govoriti o mogućnom ishodu spora, ocijenivši da ja “na sudu da presudi”.
U ponedjeljak počinje glavna rasprava pred ICJ, nakon što je 2. srpnja 1999. Hrvatska u Den Haagu tužila tadašnju SR Jugoslaviju za kršenje konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida i zatražila od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda da presudi da je od 1991. do 1995. ta zemlja počinila genocid u Hrvatskoj, te da odredi odštetnu svotu koju Beograd treba platiti.
Država koju je Hrvatska tužila pred ICJ-om u međuvremenu se triput promijenila - od SRJ je prvo nastala državna zajednica Srbije i Crne Gore, a 2006. su nastale dvije postojeće države, kad je Republika Srbija odlukom parlamenta postala sljednicom državne zajednice SCG i u cijelosti naslijedila njezin međunarodno-pravni subjektivitet, pa time i hrvatsku tužbu.
Nakon što se sud proglasio nadležnim Srbija je 2010. uložila protutužbu protiv Hrvatske za povredu konvencije o genocidu smatrajući da je počinjen genocid nad Srbima u Oluji 1995. kada je “250.000 Srba etnički očišćeno s prostora Hrvatske”.
Rasprava o hrvatskoj tužbi i srpskoj protutužbi trajat će od 3. ožujka do 1. travnja i bit će javna, osim iskaza svjedoka čiji je sadržaj tajan do završetka rasprave. Presuda se očekuje do kraja godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....