Uvodi li se ‘sindikalni porez‘? Sindikalce najava šokirala, sličan namet već rušio Ustavni sud

Navodna ideja oko uvođenja tzv. sindikalnog poreza u Hrvatskoj izazvala je ovih dana žučne reakcije po društvenim mrežama i medijima iako je, zapravo, malo kome posve jasno što bi to moglo konkretno značiti niti kako bi moglo biti ugrađeno u novi Zakon o radu za koji se priprema pregovarački teren. Cijelu je raspravu pokrenulo to što je Vlada u prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti navela moguće "pronalaženje rješenja za dugogodišnji problem članova sindikata u odnosu na nečlanove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima", kao i da će se oko toga razmotriti više modela.

Uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata, što se sada kolokvijalno naziva sindikalnim porezom, jedna je od mogućnosti. Razlog? Dodatna prava za koja se izbore sindikati u kolektivnim ugovorima koriste svi radnici u toj grani ili poduzeću, bili članovi ili ne, pa to sindikalci smatraju nepravdom.

Negativne reakcije

U sindikatu nam kažu da su Vladinom najavom izraženom kroz NPOO ostali zaprepašteni. Naime, za vrijeme predstavljanja plana u Gospodarsko-socijalnom vijeću o tome uopće nije bilo govora. Sindikat svoj prijedlog o uvođenju naknade za nečlanove još nije formulirao, a nije ni razmotrio ostale, alternativne mogućnosti koje Vlada nabraja u planu - model vremenskog ograničenja primjene prava iz kolektivnog ugovora na radnike koji nisu učlanjeni u sindikat te model ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata.

"Mi već godinama tražimo da se to pitanje riješi, i ono će biti dio pregovora o ZOR-u, ali time se još nismo stigli detaljno pozabaviti. Čudi me stoga da je Vlada baš to pitanje istaknula u NPOO-u i možda je, posebno kada vidimo kakve negativne reakcije je najava izazvala u javnosti, to bilo namjerno, odnosno da je to vezano uz predstojeće pregovore i slabljenje naše pozicije u njima", komentira šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Dodaje kako su sindikati do sada u raznim prigodama, pa i za susreta s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodili kako žele da se riješi spomenuto pitanje, ali da nisu inzistirali da naknada nečlanova ide u sindikalnu blagajnu, nego da ona bude iskorištena "za neko javno dobro ili humanitarnu svrhu". Ima zemalja, poput Kanade i Bugarske, gdje uplate nečlanova sindikata idu u sindikalnu blagajnu, navodi ipak Sever, ali postoje i drukčiji modeli.

"U svakom slučaju, ideja je da bi naknadu plaćali nečlanovi samo u onim granama ili poduzećima gdje su važeći kolektivni ugovori, a ne svi radnici. Također, tko ne bi htio koristiti dodatna prava izborena kolektivnim ugovorom, poput božićnica, regresa za godišnji, jubilarne nagrade i slično, ne bi morao plaćati naknadu", objašnjava kako u sindikatu gledaju na ovaj "porez".

Dodatna prava

Članarina je uobičajeno u Hrvatskoj u iznosu jedan posto plaće, a naknada bi trebala biti niža od toga, kaže, tek toliko da se "osjeti da stvari nisu same po sebi dane". "Naši članovi traže da se to uvede jer je sada na djelu nepravda", dodaje Sever. Smatra kako su i drukčiji modeli, primjerice da se ugovaraju dodatna prava samo za članove sindikata, njima također zanimljivi.

Na pitanje koliko u Hrvatskoj ima članova sindikata odnosno koliko kolektivnih ugovora, odgovara nam da postoji procjena da je u sindikatu 30 posto svih zaposlenih, a pokrivenost kolektivnim ugovorima je niska, oko 40 posto. Inače, izmjenama ZOR-a 2003. godine bio je uveden "doprinos solidarnosti" kao obveza radnika koji nisu članovi sindikata, a koji se uplaćivao u sindikalnu blagajnu i bio dijelom kolektivnog ugovora, ali je Ustavni sud to 2005. godine srušio.