Na meti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa našao se i jedan ustavni sudac. Povjerenstvo je u petak pokrenulo postupak protiv ustavnog suca Marija Jelušića zbog sumnje da je bio u sukobu interesa jer se nije izuzeo iz odlučivanja o ustavnosti jednog propisa čiji je predlagatelj Pravni fakultet u Zagrebu, na kojem je Jelušić do izbora u Ustavni sud bio zaposlen kao docent i na koji će se vratiti kad mu istekne sudački mandat.
Povjerenstvo smatra da je Jelušić sa zagrebačkim Pravnim fakultetom interesno povezan jer s njim ima sklopljen sporazum o povratku na posao kad mu u lipnju 2024. istekne mandat ustavnog suca te da ga taj ugovor čini interesno povezanim s tim fakultetom. Ako postoji interesna povezanost s predmetom o kojem dužnosnik odlučuje, on se obavezan izuzeti iz odlučivanja, što Mario Jelušić nije učinio, pa ga je netko prijavio Povjerenstvu.
Povjerenstvo je ustanovilo i da Jelušić od Pravnog fakulteta, dok je na sudačkoj dužnosti, prima honorare, pa je i to potvrda njegove interesne povezanosti s tom visokoškolskom ustanovom i dodatan razlog zbog kojeg se bio dužan izuzeti iz odlučivanja o bilo kojem pitanju povezanim s tim fakultetom. Sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Povjerenstvu su negirali da Jelušiću, dok je na sudačkoj dužnosti, isplaćuju honorare, ali je Povjerenstvo uvidom u njegovu poreznu karticu (jer ima pravo i mogućnost izravnog uvida u porezne kartice dužnosnika, što mu omogućava da vidi njihove prihode) utvrdilo da to nije istina.
Državnim dužnosnicima dopušteno je uz dužnosničku plaću primati naknadu za predavanja koja drže i autorske honorare za članke ili knjige koje objavljuju i sama činjenica da ih je Jelušić kao sudac primao ne dovodi ga u sukob interesa. U Jelušićevu slučaju honorari su, prema mišljenju Povjerenstva, samo dodatni dokaz interesne povezanosti s fakultetom na kojem je radio i dodatni indikator da se trebao izuzeti iz odlučivanja o ustavnosti propisa čiji je taj fakultet predlagatelj.
Ustavni suci imaju status državnih dužnosnika i pod lupom su Povjerenstva za sukob interesa jer ih bira Sabor, dakle politika. Za razliku od njih, suci redovnih sudova imaju status pravosudnih dužnosnika, čije su imovinske kartice i stegovna odgovornost u nadležnosti Državnog sudbenog vijeća (DSV-a). Mario Jelušić je već 14 godina ustavni sudac. Za Ustavni je sud prvi put izabran 2008., kada je bio docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a 2016. godine Sabor ga je izabrao na drugi, uzastopni osmogodišnji mandat, koji mu istječe 2024., nakon čega se vraća na svoje prijašnje radno mjesto na fakultetu.
Povjerenstvo je u petak pokrenulo postupak i protiv saborskog zastupnika Mosta i gradonačelnika Sinja Mire Bulja jer je u lipnju 2021., nakon što je preuzeo gradonačelničku dužnost, sam, bez prijedloga sinjskog Gradskog vijeća, imenovao članove NO-a sinjske komunalne tvrtke Kamičak. Bulj je kao gradonačelnik član Skupštine te komunalne tvrtke i ima pravo imenovati njezin NO, ali prema Zakonu ga nije smio odabrati sam, nego mu ga je trebalo predložiti sinjsko Gradsko vijeće.
Konačnu odluku o Jelušiću i Bulju Povjerenstvo će donijeti u nastavku postupka.