DO 15. SRPNJA 2012.

Ustavni sud dao rok Vladi: Ukinite zabranu okupljanja na Markovu trgu jer diskriminirate građane!

Ustavni sud upozorava da je na Markovu trgu u dosadašnjoj praksi bilo moguće organizirati javne priredbe, ali to se branilo grupama koje su željele iskazati politički ili socjalni interes
Zagreb, 081208.Crni Yugo 45 zagrebackih registarskih tablica zabio se oko 14 sati u jedan od dva ulaza u zgradu Sabora na Markovom trgu. Cijeli Markov trg je ogradjen i ispraznjen od automobila. Rijec je o ulazu 7 kojim se koriste iskljucivo zastupnici i duznosnici. Crni jugo trenutacno se nalazi na sredini Markova trga bez vozaca sa podignutom haubom od motora i prtljaznika, dok je branik na zemlji. Registracija Yuga je ZG 497 GT. Foto: Damjan Tadic / CROPIX
 Damjan Tadić / CROPIX

ZAGREB - Ustavni sud danas je proglasio neustavnim odredbe u kojima je bila zabrana javnog okupljanja u blizini do 100 metara od Ureda predsjednika na Pantovčaku kao i odredbu koja je zabranjivala demonstracije u blizini objekata u kojima privremeno zasjedaju Vlada, Sabor i Ustavni sud.

Što se tiče zabrane okupljanja na Markovu trgu Ustavni sud je dao rok zakonodavcu, dakle i Vladi i Saboru, da promijene sadašnje rješenje i usklade ga s Ustavom do 15. srpnja 2012. godine jer će u protivnom i ta odredba biti ukinuta.

Naime, što se tiče Ureda predsjednika i mjesta na kojima privremeno zasjedaju Vlada, Sabor i Ustavni sud, ustavni suci ocijenili su da za takvu zabranu nema razumnog opravdanja te da to nije u skladu s člankom 42 Ustava.

Što se tiče sadašnje odredbe o zabrani okupljanja i demonstriranja na Markovu trgu, ustavni suci su jednoglasno ocijenili da za takvu zabranu postoji legitiman cilj, te da je prostor u visokom stupnju neprikladan za javno okupljanje, no također su upozorili da takva zabrana nije nužna u demokratskom društvu jer ne postoji prijeka društvena potreba za to, a pogotovo vezano za sadašnji stupanj demokratskog razvoja Hrvatske.

Ustavni suci također su upozorili na diskriminatorsko ograničenje prava na javno okupljanje na Markovu trgu jer je u dosadašnjoj praksi bilo moguće organizirati tamo javne priredbe, ali to se branilo grupama koje su željele iskazati politički ili socjalni interes. Upravo stoga Ustavni sud daje rok i Saboru i Vlade da takve diskriminatorske odredbe izmijeni do 15. srpnja 2012.

Kako je naglasila predsjednica Jasna Omejec, stav Ustavnog suda ne kaže da je dosadašnje rješenje o zabrani okupljanja na Markovu trgu apriori neustavno jer ima legitiman cilj i neprikladan je prostor.

- Procjena je da zabrana više nije nužna s obzirom na razvitak društva u Hrvatskoj. Mi smo pred vratima Europske Unije, rekla je Omejec na sjednici.

Ustavni suci zapravo su takvom odlukom ostavili mogućnost i Vladi i Saboru da sami ocijene treba li i u kojoj mjeri daljnje okupljanje na Markovu trgu jer i oni sami govore o tome da je zakonodavac može urediti da bude zabrana okupljanja za sve bez obzira na vrstu provjeda. No, naglašavaju da ti razlozi za zabranu moraju biti relevantni i dostatni uz jasno propisivanje pretpostavki za to.

Prijedlog za ocjenu ustavnosti izmjena zakon o javnom okupljanju iz 2005. Ustavnom sudu su podnijeli Nezavisni hrvatski sindikati te Građanska inicijativa Matija Gubec.

U svojoj odluci Ustavni sud se pozvao na mišljenje Venecijanske komisije Vijeća Europe, na europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, na praksu pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu te na raznolika zakonska rješenja u mnogim europskim državama.

Podsjetimo, prve izmjene spornog zakona donesene su u srpnju 2005. godine kada je uvedena odredba prema kojoj se brane javni prosvjedi na udaljenosti manjoj od 100 metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaju Sabor, Vlada, Ustavni sud i Predsjednik Republike. Te je izmjene Ustavni sud u studenom iste godine ukinuo, ali samo zbog formalnih razloga jer nisu donesene potrebnom većinom glasova u Saboru. Ubrzo, HDZ-ova većina ponovo je u prosincu 2005. izglasala istovjetnu zabranu prosvjeda na Markovom trgu i tako je ostalo do danas. Vladajući su takvu odredbu branili sigurnosnim razlozima, a protivnici su to rješenje nazivali nedemokratskim te gušenjem ljudskih prava i slobode govora.

Od tada mnogi su sindikati, nevladine organizacije i građani pokušavali demonstrirati na Markovom trgu, ali su ih presretale jake policijske snage i postavljene barikade.

Izuzetaka je, ipak, bilo. Tako je Vlada praktički sama prekršila zakon kada je organizirala skup na Markovom trgu povodom dolaska američkog predsjednika Georgea W. Busha u travnju 2008. godine. Policijskih blokada nije bilo i kada su iste godine novinari prosvjedovali zbog napada na kolegu Dušana Miljuša.

U ovih šest godina pokrenuto je više prekršajnih postupaka protiv onih koji su se ipak uspjeli probiti do Vlade i Sabora. Prekršajne prijave, među ostalim, zaradili su aktivisti Građanske inicijative "Matija Gubec", aktivisti Sanja Juras i Kristijan Grđan iz udruga Iskorak i Kontra te prosvjednici iz Zelene akcije i Prava na grad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 20:40