U samo dva dana Srbiju su potresle dvije strašne tragedije - prvo je dječak u beogradskoj školi ubio osmero svojih kolega i zaštitara škole, a zatim je 21-godišnji Uroš B. u sumanutom pohodu u selima kod Mladenovca ubio još osmero ljudi.
Dijana Čuljak je o šokantnim događajima u Srbiji razgovarala s prof. dr. sc. Antom Bagarićem, specijalistom psihijatrije, koji kaže da ga, nažalost, nije iznenadila informacija u drugom napadu. Kako objašnjava, dok se jedan dio populacije nakon tragičnih događaja identificira sa žrtvama i njihovim bližnjima, drugi dio se identificira sa zločincem.
- Očekivano je da u populaciji jedan dio osoba svoju anksioznost i napetost pokušava identificirati sa zločincem. Zato je važno da, kad se dogode ovakvi događaji i dok smo svi prilično paralizirani, odgovarajuće službe provode mjere kako bi se ovo spriječilo, rekao je dr. Bagarić.
Objasnio je kako te osobe uglavnom imaju snažne psihopatske elemente u svom mentalnom sustavu. Stoga, kako se lijepe situacije šire i zarazne su, isto se nažalost događa i s ružnim stvarima koje se krenu širiti kroz populaciju.
Psihijatri ne daju dijagnozu psihopata dok osoba ne navrši 24 godine jer se smatra da do tada ličnost još nije završena. Prema dr. Bagariću, netko s 13 ili 14 godina sigurno ne zadovoljava punu dijagnozu, ali su psihopatske crte izražene u tom mentalnom sustavu.
- Kad se razvija psihopatija - od roditelja, prijatelja, rodbine, knjiga, filmova ili televizije kupimo razne emocije. Kod psihopatije se pretežno skupljaju negativne i destruktivne emocije. Najbolje objašnjenje za psihopatiju je da su to osobe koje uživaju u patnji drugih osoba, kazao je.
Smatra da je za ovaj događaj krivo društvo u cjelini i vjeruje da, iako nikad nismo bili u boljoj ekonomskoj i zbiljskoj situaciji, istovremeno nikad nismo lošije mentalno i emocionalno "stajali".
Prema mišljenju dr. Bagarića, dio odgovornosti pada i na obitelj jer u slučaju nezdrave situacije u društvu ne smiju popuštati, već se boriti za bolju budućnost.
Kad je u pitanju javno objavljivanje imena počinitelja zločina, mišljenja je da bi u društvu trebali biti što otvoreniji i da je to dobar način prevencije stvaranja mitova ili nezrelih ideja kod ostatka populacije.
- Dakle, istina je ozdravljujuća za nas kao društvo, koliko god ona zna biti gorka ili bolna, smatra dr. Bagarić.
Komentirao je i sumanuti pohod 21-godišnjaka, dan nakon masakra u beogradskog školi. Vjeruje da je cijela napetost, koja se pojavila u društvu nakon prvog incidenta, kod Uroša B. izazvala potrebu da i on bude jedan od "heroja".
- Mi smo naučili da anksioznost možda rješavamo televizijom, igricama, radom, šetnjom ili kolačima – netko je naučio da svoju napetost i uznemirenost rješava na način koji proizvodi patnju za druge ljude, zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....