Upravljali su našim tvrtkama i imovinom. Ovo je njihov uspjeh u 13 godina: Zarada 1 milijarda, gubitak 1,2 milijarde

ZAGREB - Mrak u poslovanju, nepoznati putevi novca i siva zona odlučivanja tri su točke koje su neizbježne u opisu rada Hrvatskog fonda za privatizaciju, vidljivo je iz izvješća koje je upravo upućeno u sabornicu. Ne pokaže li se nedavno osnovana Agencija za upravljanje državnom imovinom radikalno drukčijom, ni od buduće privatizacije državnog portfelja ne treba očekivati da se pokaže kao jedan od važnih pokretača hrvatske ekonomije.

Ovih dana dovršeno izvješće Nadzornog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju odnosi se prije svega na poslovanje HFP-a u 2010. godini.

Ipak, zbog zastrašujućih detalja koje usput otkriva o poslovanju institucije u prošlosti, dokument će bez sumnje potpaliti novu raspravu o povijesti privatizacijskih procesa u Hrvatskoj.

Prvi put se tako i službeno iznosi činjenica da Nadzorni odbor HFP-a nije, iako je morao, Saboru podnosio izvješća o svom radu punih 13 godina. Zadnji put to se dogodilo 20. studenoga 1998.

Misterij Nadzornog

Jednako tako izvješće upozorava da se od travnja 2004. do polovice prošle godine Nadzorni odbor HFP-a sastao samo jednom, s time da od siječnja 2008. do srpnja prošle godine NO nije ni postojao.

U razdoblju od 2008. do danas na mjestu predsjednika HFP-a izredali su se Stipe Hrkač, Hrvoje Vojković, Damir Ostović, Grga Ivezić, Vedran Duvnjak i, na kraju, od siječnja do travnja ove godine Iva Galić.

Svi predsjednici HFP-a od Vojkovića do Duvnjaka radili su bez odobrenja Nadzornog odbora koji se nije sastajao. Fond je, znači, tijekom cijelog tog razdoblja bio zapravo pod izravnim nadzorom Vlade, gdje su se i donosile i odobravale sve ključne odluke.

Koliko je priča ozbiljna, naznačio je i Goran Marić, predsjednik zadnjeg Nadzornog odbora HFP-a, oštro se ogradivši od moguće odgovornosti “svog” Nadzornog odbora za bilo kakve propuste u izvješću koje odlazi Saboru.

“Budući da je imenovan tek 9. srpnja prošle godine, Nadzorni odbor nije bio u mogućnosti baviti se ocjenom bilo koje aktivnosti ili poslovnih odluka HFP-a, kao ni ocjenom ekonomske opravdanosti ili efekata pojedinih odluka, ali niti ocjenom učinkovitosti upravljanja imovinom u vlasništvu HFP-a”, piše Marić u zaključku izvješća.

Što nam je, znači, preostalo.

Od trgovačkih društava čije su dionice u upravljačkom portfelju HFP-a, 217 dioničkih društava uvršteno je u kotaciju na Zagrebačkoj burzi i njihova je tržišna vrijednost sa 31. 12. prošle godine procijenjena na 8,8 milijardi kuna (5,39 posto ispod nominalne vrijednosti). Uz iznimke, riječ je o dionicama kojima se na burzi slabo trgovalo i u vremenu kada je burza bila puno prometnija nego danas.

Uz to, u HFP-ovu su portfelju još dionice 261 kompanije koje nisu izlistane na burzi, čija je nominalna vrijednost nešto više od tri milijarde kuna, ali tržišna im je vrijednost zapravo nepoznata jer se tim dionicama ne trguje i dio ih se vjerojatno i ne može prodati jer za njih nema zainteresiranih kupaca.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA