NAJČEŠĆE PREVARE NA INTERNETU

'UPLATIT ĆU ZA VAS 700 KN NA ČILIĆA, A VI MI POŠALJITE NOVAC' Istražili smo najčešće prijevare na internetu, najšokantnija priča stigla je iz Osijeka

 
Ilustracija
 Neja Markičević / CROPIX

Znači, ja uplatim za vas 700 kuna, meč je siguran 80 posto da će proć. Znači, dobitak će biti oko 20.000 kuna jer je koeficijent oko 30, zavisi od kladionice. Ako meč prođe, pripremim isplatu u SS kladionici na ime i prezime koje kažete, samo sakrijem kod. Kada date 1500 kuna, dobijete kod i dignete novce. Ako meč ne prođe, to je na našu štetu. Ako ste zainteresirani, javite!”

Ovu poruku ili, bolje reći, ponudu, poslao mi je jedan muškarac preko Facebooka. Meč o kojem govori je onaj Marina Čilića i Gaela Monfilsa na ATP turniru 500 u Rio de Janeiru. Nije naveo na koga će se on kladiti, iako sumnjam da je to uopće važno. U bilo kojoj varijanti bit će dobitak. Važno je samo da pristanem i pošaljem traženi novac. Odgovor sam mu morao dati odmah. “Velika je gužva, moram što prije znati”, napisao je. Ističe da nikada nije nikoga prevario. Ipak, nije mi dao čvrstu garanciju da ću kasnije stvarno dobiti kod. Čini se da je njegova riječ dovoljna.

Školski znakovi

Nije teško zaključiti da je ovdje riječ o prijevari. Lažni profil, predobra ponuda, nikakva garancija, sve su to školski znakovi koji otkrivaju internet prevaranta. Ovaj spomenuti kladioničarski mag nije ništa novo na društvenim mrežama. Svako malo se pojavljuju korisnici sa super ponudama, koji nude brzu zaradu uz minimalni ulog. Nisu oni jedini. Tu su još oglasi koji nude posao preko Googlea, sumnjivi web shopovi s markiranom odjećom po pet puta nižoj cijeni, pop up nemoralne ponude djevojki iz drugih zemalja te uvijek vječni trik s “TI SI MILIJUNTI KORISNIK! KLIKNI OVDJE ZA SVOJU NAGRADU!”

Internet prijevare postoje još od devedesetih godina, a problem je što uvijek ima ljudi koji će na njih nasjesti. Ivica Šuran, stručnjak za informatičku sigurnost, kaže kako mu se dva puta tjedno jave hrvatski građani koji su na neki način bili prevareni preko interneta.

- Javljaju mi se ljudi svih uzrasta, od dvadesetogodišnjaka pa do umirovljenika. Traže savjete kako da vrate novac ili da prijave prevaranta. Ipak, u većini slučajeva riječ je o izgubljenom novcu - kaže Šuran.

Kako bi otkrili tajnu iza privlačnosti tih prijevara, odlučili smo se javiti na nekoliko njih. Pronaći jednu nije bio nikakav problem. Korisnici društvenih mreža, internet portala ili web stranica konstantno su bombardirani komentarima korisnika koji govore kako im je jedan čovjek ili posao promijenio život. Jedan od takvih komentara pripada korisniku pod imenom Hana Gerić.

“Pozdrav svima, želim da skrenem pažnju na čovjeka koji mi je omogućio lijepu sumu novca preko dojava, to jest dojava na kladionici”, stoji u njezinoj objavi, zajedno s linkom na profil našeg kladioničara.

Njegov Facebook profil je ispunjen slikama iz privatnog života. Romantične fotografije sa ženom, slike s putovanja, ali i fotke s velikim svotama novca, što u kunama, što u eurima. I uz svaku sliku, neovisno o sadržaju, stoji: “Za sve ostale informacije oko zarade i mečeva u inbox!”

Poslao sam mu poruku. Pozvao sam se na prije spomenutu Hanu i njezinu preporuku te pitao kako da se uključim u posao s dojavama. Nakon 15 minuta došla mi je poruka s uputama. Ako sve do sada nije bilo dovoljno sumnjivo, onda je sama poruka bila potvrda da je riječ o prijevari.

Pristojno sam odbio mogućnost uplate 1500 kuna pod izlikom da trenutačno nemam toliko novca kod sebe. On je prestao nagovarati, ali je rekao da se javim kada skupim novac.

Ipak, druga prijevara na koju smo se javili bila je još više očita. Riječ je o oglasu za posao za Google. Louise Cline je napisala: “Google je platio svaki dan online rad od kuće 800 do 1200 dolara i primila sam prvi mjesec 24.368 dolara i kasnije 36.395 dolara od Googlea radeći od kuće 3-4 sata dnevno. Čak i oni koji su novi u tome mogu lako zaraditi 150 - 180 eura po satu, a zarada može biti još veća tijekom vremena”.

Takvi komentari pojave se ispod postova koji su privukli veliku pažnju kod korisnika. Recimo, ovaj konkretni oglas pronašli smo ispod najave novog Magnuma koji na naslovnici ima pjevačicu Lidiju Bačić. Smjestio se baš između dva komentara od kojih jedan hvali pjevačičine obline, dok drugi poziva da stavi više odjeće na sebe. Oglas se nije dugo zadržao jer administratori vrlo brzo uklone takve sadržaje. Ipak, oni se kasnije opet pojave. Uvijek pod nekim stranim imenom, s istim rečenicama, čak s jednakim gramatičkim greškama.

Tužno iskustvo

Uz oglas stoji i web adresa stranice na kojoj se može prijaviti za posao. Kada se unese, tražilica izbaci članak s portala FinanceReports koji govori o samohranoj majki s troje djece iz New Yorka koja mjesečno zaradi između 6000 i 8000 dolara. U članku majka po imenu Lisa priča svoje tužno iskustvo kako je izgubila posao pa pronašla sreću nakon što je u samo nekoliko koraka dobila posao preko interneta. Ne spominje za koga, ali ističe kako to nije “još jedna prijevara gdje vam nude da u jednom mjesecu zaradite 50.000 dolara”. Ovo što ona radi je, kako piše, potpuno legalno. Ipak, nema nikakvoga govora o poslu u Googleu, nego traže od vas da slijedite tri jednostavna koraka.

Prvi je da kliknete na hyperlink lokaciju, a ispostavlja se kako je to na kraju i jedini. Odjednom se nađete na stranici The Bitcoin Code, gdje vam umirujući glas na engleskom preko videa govori o neponovljivoj prilici za ulaganje u kriptovalutu bitcoin. Donosi ispovijesti ljudi koji su već uložili u posao i garantira vam da ćete u samo 24 sata preko njihova softvera zaraditi čak 13.000 dolara. Od vas traži da se ulogirate na njihovu stranicu s mailom kako biste ušli u njihovu zajednicu.

Kada to učinite, kreće novi video, ovaj put još više motivirajući, ali i s uvjetima za ulazak u posao. Naime, potrebno je prvo prebaciti 250 dolara na njihov trgovački račun kako bi njihov broker mogao uložiti taj novac u bitcoin. Pritom ponavljaju kako ćete već sutra zaraditi 13.000 dolara i napominju (nekoliko puta) kako to može napraviti samo njihov broker i nijedan drugi. Na kraju vam daju rok od 24 sata za uplatu, inače će vam ukinuti račun u zajednici.

Prevare uvijek imaju prepoznatljiv pristup: u pravilu je riječ u nevjerojatno velikoj zaradi za malen ili nikakav rad, nemogućim popustima za skupe artikle ili “sigurnoj” zaradi na kladionici

Dokaz o prijevari

Sama stranica je puna blještavih slika, ponuda i fiktivnih brojki s nekih burzi te samim time već gubi na kredibilnosti. Ipak, ako se malo bolje istraži, može se pronaći pravi dokaz o prijevari. Steve McKay, čovjek koji stoji iza videa, navodno je multimilijunaš koji je na svojem softveru zaradio 100 milijuna dolara. Sama činjenica da se o njemu ništa ne zna je već čudna, a fotografija koja stoji uz njegovo ime je, pak, preuzeta sa servisa za kupnju ciljano produciranih fotografija.

Onda čovjek koji govori svoju ispovijest. On je zapravo plaćeni glumac, koji svoje usluge reklamira na internetu. Video gdje nudi svoje usluge, kao i u onaj gdje donosi svoju ispovijest snimljen je u istoj sobi, jedino je promijenio košulju. Ali najveći dokaz nalazi se na dnu stranice. Tamo sitnim slovima stoji napomena o odricanju odgovornosti gdje navode kako je cijeli posao fiktivan i kako oni nikome ne mogu garantirati da će stvarno zaraditi obećanu svotu.

U policiji kažu kako nisu zaprimili nijednu prijavu u vezi lažnih Google oglasa pa se možemo nadati kako nitko u Hrvatskoj nije nasjeo na taj oglas. Ipak, u MUP-a navode kako su tijekom 2017. godine evidentirali ukupno 1490 prijava kaznenog djela prijevare, ali ovdje je riječ o sveukupnom broju prijevara bez obzira na to je li način počinjenja putem interneta. Naime, ne vode posebnu evidenciju za online prijevare, ali su zato upoznati s njihovom problematikom.

- U prijevarama putem interneta počinitelji najčešće nude određeni proizvod/uslugu/oglas za posao za koji postoji zainteresiranost većeg broja ljudi. U najvećem broju slučajeva nude atraktivne modele mobitela, popularne modele automobila, brendirane odjevne predmete koje nude po cijeni znatno nižoj od cijene ostalih takvih predmeta u istoj kategoriji ili oglašavaju oglase za posao s vrlo primamljivim uvjetima i slično - kažu iz policije.

Iako u policiji nemaju evidenciju o broju građana prevarenih na internetu, Šuran navodi kako njemu mobitel stalno zvoni.

- U posljednje vrijeme najviše me zovu zbog lažnih internet trgovina. Ljudi uplate novac za neki proizvod, ali on nikada ne stigne. Jedna žena je kupila preko lažne internet trgovine jaknu za 300 eura, koja inače stoji 1000 eura. Kod takvih naglih sniženja treba se dobro zamisliti jer su inače predobra da bi bila istinita - kaže Šuran.

Još jedan česti problem su lažne ponude žena iz drugih zemalja na koji u pravilu nasjedaju muškarci. Šuran priča kako mu se javio gospodin iz Osijeka koji se žalio da ga je prevarila neka Srpkinja. Ona mu se javila preko interneta i nakon što su se upoznali tražila je nekoliko tisuća kuna kako bi mogla doći k njemu u Osijek. On je poslao novac, ali ona nije došla. Izvlačila se na bolesnu majku te tražila još novca za njezino liječenje. Na kraju joj je sve skupa poslao 35.000 kuna prije nego što je shvatio da je riječ o prijevari.

Naknada štete je poslije toga nemoguća. Teško je pronaći prevaranta, a u većini slučajeva ljudi od srama odbijaju prijaviti prijevaru. Šuran navodi kako je edukacija internet korisnika jedina moguća prevencija.

Rijetki slučajevi

- Kada se šteta počini, teško ju je više popraviti. Postoji mogućnost da se, uplati li se novac na nečiji bankovni račun, dođe do osobe koja stoji iza računa i tada se prijevara može prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu. Ipak, takvi slučajevi su rijetki - ističe Šuran.

U policiji redovito nude savjete građanima kako da spriječe takve scenarije. Kako navode, građani ne bi smjeli posjećivati nepouzdane web stranice, a svoje osobne podatke trebaju upisivati preko HTTPS protokola. Za online kupnju trebaju koristiti zasebne račune, a za svaki online servis moraju imati jaku lozinku, od minimalno osam brojki, slova i znakova.

Obavezno je korištenje antivirusnih i anti-malware alata, redovito primjenjivanje sigurnosnih zakrpa na operativnom sustavu te ažuriranje web preglednika. Za kraj, treba uvijek imati sigurnosnu kopiju važnih podataka te ih čuvati odvojeno od računala koji se inače koristi. Ipak, najveća mjera zaštite jest detaljno provjeriti svaku ponudu koja zvuči bolje nego što jest, jer kasnije se šteta ne može samo tako popraviti.

Zgoditak na lotu, afrička pisma, zloćudni softveri... I to nije sve!

Središnji državni portal isto je tako naveo i objasnio neke od najčešćih internetskih prijevara s kojima se građani mogu susresti. Jedna od njih je lutrijski dobitak. To je vrsta prijevare kod koje osoba primi e-poštu o dobitku i molbu/uputu da pošiljatelju, najčešće u Veliku Britaniju ili Španjolsku, pošalje svoje osobne podatke, odnosno kopiju putovnice ili vozačke dozvole, adresu, broj telefona, kopiju računa kako bi se mogao uplatiti dobitak i slično. Nakon što “dobitnik” još jednom pošalje tražene podatke, tzv. komisija traži plaćanje naknade, nakon čega će konačno isplatiti dobitak. Ipak, to se nikada ne dogodi.

Još jedna vrsta prijevare su “nigerijska pisma”. Na prvu ruku, riječ je o odličnoj “poslovnoj ponudi” koju šalju, primjerice, razni sadašnji ili bivši dužnosnici afričkih zemalja tražeći pomoć pri transferu novca, obavezno značajnijih iznosa, koja su ostala na njihovim računima kada su ih otjerali s vlasti ili iz zemlje, a naravno uz primamljivu naknadu od 20 do 35 posto iznosa s njihova računa u trenutku kada novac “sjedne” na pomagačev račun.

Često se pojavljuju i dva zloćudna softvera. Prvi je Ransomware, vrsta zloćudnog softvera koja korisniku uskraćuje pristup računalnim resursima i traži plaćanje otkupnine za uklanjanje ograničenja. Neki oblici ransomwarea kriptiraju datoteke, dok drugi jednostavno zaključaju sustav i prikazuju poruku koja korisnika nagovara na plaćanje otkupnine.

Drugi je CryptoLocker koji se prvi put pojavio u rujnu 2013. godine kao računalni crv koji generira 2048-bitni RSA par ključeva koje postavlja na upravljački poslužitelj.

CryptoLocker kriptira sve datoteke određenog tipa, primjerice, tekstualne datoteke ili fotografije. Korisniku se prikazuje prijetnja o brisanju privatnog ključa ako u roku tri dana ne plati određeni novčani iznos, najčešće u dolarima ili eurima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:27