Ne samo da nemaju gdje uštedjeti, nego u ovom trenu u svom proračunu imaju nepokrivenu rupu od 446 milijuna kuna, potvrđuju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
To znači da bi do kraja godine u pitanje mogla doći i isplata plaća za prosvjetare u iznosu od mjesečnih 300 milijuna kuna. Zbog ovogodišnjeg proračunskog limita obrazovno ministarstvo nema pokriveno ni 90 milijuna kuna za prijevoz srednjoškolaca, a nedostaje im i oko šest milijuna za prijevoz socijalno ugroženih učitelja.
Nužno krpanje
Na pitanje kako će pokriti budžetnu rupu, u Ministarstvu kažu da bi prepraspodjela stavki unutar njihova proračuna bila neproduktivna, jer bi u pitanje onda došle druga, podjednako im važena davanja. Očekuju stoga da će Vlada prilikom rebalansa naći sredstva potrebna za krpanje njihova proračuna.
Dok pregovori o tomu traju, ministar Vedran Mornar koristi svaku priliku da bi upozorio na potrebu većeg izdvajanja za obrazovno-znanstveni sektor. Izjavio je, naime, kako bi od ministra Lalovca volio dobiti 10-ak milijuna kuna za reformu kurikuluma u 2015. godini. Preduvjet za ovu reformu, tvrdi, jest usvajanje Vladina prijedloga strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije o kojoj bi saborski zastupnici trebali glasati u petak. Mornar je zato pozvao na prihvaćanje tog dokumenta ili će u protivnome ministru financija Borisu Lalovcu “dati brusni papir za škare”.
- Ako ne donesemo ovu strategiju, Sabor će poslati jasnu poruku da obrazovanje ne smatra prioritom ove zemlje - apelira Mornar. Naime, tijekom rasprave o ključnom dokumentu za razvoj obrazovanja i znanosti, održane u četvrtak, zastupnici su se složili u jednome: materijalni položaj prosvjetara treba popraviti, a ključni test za Vladu kojim će pokazati stoji li uistinu iza svoje prve prave razvojne strategije bit će skori rebalans proračuna. Mornar smatra da Hrvatska za obrazovanje i znanost izdvaja smiješno malo, samo oko 3,5 posto BDP-a. Procjene su da bi izdvajanja u 2015. mogla pasti na ispod 3 posto. Slovenija, primjerice, izdvaja dvostruko više, Danska 9 posto, Island 8 posto, a Kuba za europski pojam nevjerojatnih 18 posto.
Gotovo sve ide za plaće
Osim što su mu financije ključni problem o kojemu ovisi reforma školstva, Mornar upozorava i na činjenicu da 90 posto njegova proračuna odlazi na plaće zaposlenih u sustavu. Njih, međutim, ne želi smanjivati. Za čitav sustav od 200 tisuća studenata i oko 500 tisuća učenika, te 90.000 zaposlenih Hrvatska izdvaja dvije milijarde kuna godišnje. Ministar tvrdi da za znanost u prosjeku izdvajamo manje i od okolnih zemalja.