JAKŠA MILIČIĆ

Umro je bivši gradonačelnik Splita: U grad je doveo Mediteranske igre, zbog kojih se sagradio Poljud

Iako je bio političar, jer drugačije ne bi mogao biti čelni čovjek grada, Splićani ga nisu doživljavali kao političara

Jakša Miličić

 Vojko Basic/Cropix

U Splitu je u 98. godini preminuo poznati sveučilišni profesor, političar i menadžer Jakša Miličić. Niz je projekata u kojima je sudjelovao, a koje su građani prepoznali. Svakako je najvažniji dovođenje Mediteranskih igara koje su se održale u Splitu 1979. godine, zahvaljujući kojima je Split doživio velik i smislen razvoj. Osim sportskih objekata koji su sagrađeni u Splitu i nizu dalmatinskih gradova, od kojih su najznačajniji stadion i kompleks bazena na Poljudu, treba izdvojiti gradnju Splita 3, urbanističkog i arhitektonskog remek-djela novije arhitekture, te kompleks Koteks.

U službenom životopisu piše da je Jakša Miličić rođen u Splitu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1959. godine na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1982. na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završetka studija radio je u GP-u Lavčević u Splitu, zatim kao rukovodilac Službe graditeljstva u Privrednoj komori Dalmacije, a nakon toga je četiri godine bio direktor Građevinsko-školskog centra u Splitu. U razdoblju od 1967. do 1974. bio je predsjednik Skupštine Općine Split.

Nekoliko je mandata bio dekan Fakulteta građevinskih znanosti u Splitu, a potom predsjednik Poslovnog odbora Fakulteta građevinskih znanosti. Umirovljen je kao redoviti sveučilišni profesor 1996. godine.

Brojni projekti

Od njegovih brojnih aktivnosti, ističu se unapređenje građevinarstva u Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj, doprinosi zaštiti okoliša i društveno-političke djelatnosti. Istaknuo se gradnjom pogona za proizvodnju mrežastih armatura Dalmastroj u Splitu 1967. te osnivanjem željezare u Kaštel Sućurcu i tvornice gips-kartonskih ploča u Kninu 1965. godine. Kao gradonačelnik Splita potaknuo je i rukovodio velikim gradskim projektima: od gradnje Splita 3 te planiranja i početka gradnje sportskih objekata za Mediteranske igre 1979. do osnivanja Građevinsko-školskog centra i Građevinskog fakulteta. Sedamdesetih godina angažirao se i na bezuspješnom pokušaju gradnje autoceste Zagreb - Split. U sklopu rješavanja problema gospodarenja komunalnim otpadom, zaslužan je za znanstveno-istraživački projekt Gospodarenje prostorom Kaštelanskog zaljeva koji je rađen pod njegovim vodstvom, iz čega je proistekao projekt EKO-Kaštelanski zaljev. Na izvanrednoj 40. skupštini Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, održanoj u Cavtatu, primio je nagradu za životno djelo.

Jakša Miličić bio je odličan prezenter projekata, a zanimali su ga oni veliki infrastrukturni. Mlađe generacije pamte ga kao savjetnika i voditelja projekta sanacije Karepovca. Svaka njegova rečenica bi svima bila razumljiva i svaka prezentacija izgledala je smisleno. Bio je iznimno šarmantan i znao bi toliko šarmirati poslovne ljude da su mu prilazili i davali kontakte. Svjedočio sam jednom tome - nakon što je održao govor talijanskim poslovnim ljudima na večeri u splitskom hotelu Park, bogati talijanski industrijalci, oduševljeni njegovim govorom i zdravicom na talijanskom jeziku, jedan po jedan uzvratili su mu prigodnim govorom. Moglo ga se često vidjeti u hotelu Park u društvu različitih ljudi, a u posljednje je vrijeme tamo pio kavu i s Fikretom Abdićem. U svom bogatom i dinamičnom životu putovao je na različita mjesta, što su mu neki i zamjerali.

Iako je bio političar, jer se na funkciju čelnog čovjeka Splita u to vrijeme nije moglo doći na drugačiji način, Splićani ga nisu doživljavali kao političara. Mogu ponoviti da se radilo o nevjerojatno šarmantnom čovjeku s izuzetnim socijalnim vještinama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:35