Ukrajinska crna lista: Kako se Milanović našao u društvu glazbenika, pisaca, špijuna i ubojica

Špijuni, svećenici, tužitelji, novinari, krivi i nedužni jednako, prokazani su kao proruski kolaboracionisti na ukrajinskoj internetskoj crnoj listi.

Neki od navedenih u internetskoj bazi podataka "Mirotvorac" vjerojatno jesu bili upleteni u ratne zločine na istoku Ukrajine ili u propagandni rat, ali mnogi drugi nisu učinili ništa nego bili politički neosjetljivi ili jednostavno upotrijebili pogrešnu riječ, piše londonski The Times.

Bez obzira na to, svima sudi skriveni panel i optužuje ih "za djela protiv nacionalne sigurnosti Ukrajine" i objavljuje javno njihove podatke zajedno s navodnim zločinima koje su počinili, dodaje list.

I dok raste prijetnja ruske invazije, rastu i antagonizmi pa ni osobe od imena, ugleda i položaja nisu imune na to da završe na optužnoj listi Mirotvorca, ukrajinske nacionalističke stranice.

Times je svoj članak o ukrajinskoj crnoj listi objavio dva dana prije nego li je na njoj završio hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

On je ondje optužen za humanitarnu agresiju na Ukrajinu, pomaganje ruske agresije, distribuciju ruske propagande i podržavanje i opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Povod su bile Milanovićeve riječi da se Hrvatska ni na koji način neće uplitati u krizu dođe li do njezine eskalacije i da ondje neće imati svoje vojnike. Istaknuo je i da Ukrajini nije mjesto u NATO-u i da je EU potaknula "državni udar" u Ukrajini kojim je 2014. zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u srijedu na razgovor hrvatsku veleposlanicu u Kijevu Anicu Džamić kako bi prosvjedalo protiv predsjednikovih izjava, koje su, pak, pozitivno odjeknule u Rusiji.

Milanovićevo uvrštenje na popis potvrdio je i zamjenik glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksej Zajcev na redovitoj konferenciji za medije u četvrtak.

Na listi Mirotvorca nalazi se čak 187.000 imena. Među njima nisu samo ratni zločinci i agenti ruske obavještajne službe FSB nego i osnivač Pink Floyda Roger Walters koji je prije tri godine izjavio da Rusija ima više prava na Krim od Ukrajine.

Bjeloruska književnica Svetlana Aleksijevič, dobitnica Nobela i kritičarka Kremlja, na popisu je završila samo zato jer je spomenula da su neki etnički Ukrajinci pomagali nacistima u progonu Židova.

Na listi je i petsto ukrajinskih javnih službenika, etničkih Mađara koji su dobili mađarske putovnice. Razlog - Ukrajina zabranjuje dvostruko državljanstvo, a Mirotvorac takav čin smatra izdajničkim.

Baza podataka osnovana je 2014. nakon sastanka ukrajinskog političara Georgea Tuke i bivšeg člana ukrajinske državne obavještajne službe SBU kojem je poznat samo pseudonim "Roman Zajcev", objašnjava Times.

“Problem koji smo imali tada, imamo i sada. Bivši policajci, bivši vojnici i neke političke figure i dalje imaju proruske stavove. Neki su se preselili na istok Ukrajine ili u Rusiju. Neki su među nama. Nismo imali službenu bazu podataka s njihovim imenima. Mirotvorac je osnovan da popuni prazninu", rekao je 58-godišnji Tuka u razgovoru za Times.

Nekoliko ljudi ubijeno je nakon što su im imena i adrese osvanule u bazi podataka Mirotvorca, uključujući i osobne adrese. Tuka tvrdi da između toga nema poveznice, ali dodaje da se radilo u "neprijateljima Ukrajine" i da mu ne nedostaju.

Na crnoj listi su i podaci oko 4500 novinara, zapadnih, ukrajinskih i ruskih, koji su imali akreditacije separatističkih vlasti Donbasa, što je bio uvjet da mogu raditi na području koje su kontrolirale proruske snage. Mnogi od njih kasnije su dobivali prijetnje.

"To je vrlo opasna lista i trebalo bi je odmah ukloniti. Napetosti su ionako velike, a ovo samo dolijeva ulje na vatru" kazala je Timesu viša dužnosnica ukrajinskog HRW-a Julija Gorbunova.

Uklanjanje stranice više su puta zatražili UN, veleposlanici G7 i EU-a, skupine za ljudska prava, ali uzalud. Crna lista, u vrijeme dok Ukrajina 'visi na rubu' invazije, zlokobno je aktivna.