Nije dobro kada nema uroda, a nije dobro ni kada je urod prevelik. Ova tužna sudbina našeg voćarstva upravo se događa u sezoni berbe šljiva, koja je počela s ranim sortama početkom kolovoza.
Na tržnicama je obilje domaćih stolnih šljiva koje se prodaju po cijenama od 8 do 10 kuna, a tek se u rujnu očekuje berba bistrice, najpopularnije šljive za preradu u pekmeze.
Voćari s kojima smo razgovarali nadaju se da će barem bistrica postići veću cijenu jer trenutnom otkupnom cijenom od oko 3,5 kune nisu zadovoljni. Ivan Tubić iz Sulkovaca pokraj Pleternice kaže kako su sorte Čačanska ljepotica, Najbolja i Rodna dale odličan prinos, ali i "da ju je bolje ne brati nego dati po toj cijeni".
- Radi se o izuzetno kvalitetnoj sorti i očekivao sam više, a ponudili su mi smiješnu cijenu - rekao je Tubić.
I u Hrvatskoj voćarskoj zajednici (HVZ) kažu kako otkupljivači ove godine kalkuliraju s cijenama jer je urod i u zemljama regije ove godine daleko veći nego lani.
- Otkupna cijena ne prati sve veće troškove proizvodnje s kojima su suočeni proizvođači i cijena bi trebala biti barem 4,5 kuna. Ove će godine šljiva biti više. Na nekim je područjima bilo tuče, suša iziskuje velike troškove za navodnjavanje, gorivo je tri puta skuplje, a troškovi struje za hladnjače višestruko su narasli - kaže Željko Ledinski, šef Kriznog stožera HVZ-a.
Udruga Požeški šljivari počela je ovih dana berb za potrebe Podravkine proizvodnje pekmeza od šljiva. Kako nam kaže Željko Šimić, osnivač udruge, ponuđenom cijenom od 3,5 kune za kilogram proizvođači su zadovoljni.
- Iako šljiva predstavlja sve traženije koštunjavo voće na tržištu zemalja EU, posebice skandinavskih, Njemačke i Velike Britanije, Hrvatska ni u ovoj proizvodnji ne uspijeva postići dobre proizvodne rezultate, a posljednjih godina zbog različitih tržišnih poremećaja došlo je i do odustajanja i prestanka uzgoja šljive pojedinih većih proizvođača. Na tržištu dominira uvozna konzumna šljiva čija se cijena kreće od sedam do deset kuna za kilogram, pokazala je analiza Smartera.
- Jedan od ključnih problema jest i to što se vjerojatno velik dio ove proizvodnje i prerade, posebice u rakiju i pekmeze, odvija u sivoj zoni koju je teško kontrolirati. Sve ovo ukazuje na to da je za ovu, kao i za druge proizvodnje, potrebno izraditi kvalitetnu strategiju te analizu gdje se i kakve sorte mogu proizvoditi, napraviti procjenu o tržišnoj konkurentnosti, regionalizaciji, potrebi investicijskih ulaganja te integraciji koja će omogućiti proizvođačima da pronađu priliku u plasmanu ovog sve traženijeg voća na tržištu EU - poručuju iz Smartera, konzultantske tvrtke za poljopvredu i prehrambenu industriju. Šljiva se uzgaja na 4500 hektara, uglavnom u Slavoniji i Baranji.