Na učiteljskim fakultetima nisu baš zadovoljni planom ministra Radovana Fuchsa o promjenama u sklopu projekta cjelodnevne škole. Predstavnici četiri učiteljska fakulteta - Zagreb, Rijeka, Osijek i Pula, te još tri odjela, odnosno sveučilišna odsjeka, u Zadru, Splitu i Slavonskom Brodu, poslali su zajedničko pismo ministru znanosti i obrazovanja u kojem traže da nastavu tjelesnog i dalje izvode učiteljice primarnog obrazovanja, a ne magistri kineziologije, kao to što planira Ministarstvo.
U pismu se pozivaju na informacije iz Jutarnjeg lista o promjenama u nastavi tjelesnog i ministru poručuju da „opetovano omalovažavanje magistara primarnog obrazovanja izazvano polovični reformskim rješenjima čini veliku štetu obrazovnom sustavu“.
Napominju kako su učiteljski fakulteti jedinstveni u mišljenju da je reforma obrazovanja nužna te podržavaju projekt cjelodnevne nastave. Ipak, očekuju da učitelji(ce) primarnog obrazovanja i dalje obrazuju djecu iz svih šest predmeta (kao i dosad) jer ne vide da bi se problem dječje pretilosti riješio na način da nastavu tjelesnog izvode kineziolozi.
Problem pretilosti treba riješiti uključivanjem stručnjaka različitih profila, pišu u pismu kojega prenosimo u cijelosti, a nakon njega i pismo podrške koje je pak Fuchs dobio od kinezioloških fakulteta u Zagrebu, Splitu i Osijeku te Hrvatskog kineziološkog saveza. Oni, naravno, podržavaju plan zapošljavanja kineziologa u osnovnim školama.
Otvoreno pismo učiteljskih fakulteta prenosimo u cijelosti_
"Poštovani gosp. ministre Fuchs,
kao fakulteti koji obrazuju učitelje primarnog obrazovanja, odnosno stručnjake koji organiziraju i provode nastavni proces u razrednoj nastavi, što uključuje tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje, izražavamo svoje iznenađenje tekstom koji je objavljen u Jutarnjem listu 12. 02. 2023. o planiranim izmjenama u realizaciji nastave Tjelesne i zdravstvene kulture.
Budući učitelji primarnog obrazovanja koji se obrazuju na učiteljskim fakultetima u Republici Hrvatskoj na sveučilišnoj razini, osposobljeni su za realizaciju nastave iz šest nastavnih predmeta. Sadržaj metodika svakog od tih predmeta realizira se predavanjima, seminarima i metodičkim vježbama u vježbaonicama u osnovnim školama. Magistri primarnog obrazovanja osposobljeni su za rad u razrednoj nastavi, odnosno planiranje, organizaciju, provedbu i vrednovanje nastavnog procesa primjerenog dobi i sposobnostima učenika srednjeg djetinjstva.
Magistri primarnog obrazovanja, odnosno učitelji razredne nastave, prilikom provedbe nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, holistički pristupaju djetetu, uvažavajući njegove razvojne karakteristike i potrebe, za što imaju odgovarajuće pedagoške, psihološke, didaktičke i metodičke kompetencije.
Tijekom studija pohađali su nastavu i položili ispite iz kinezioloških kolegija poput: Kineziološka kultura 1, Kineziološka kultura 2, Kineziološka kultura 3, Kineziološka kultura 4, Kineziologija, Kineziološka metodika 1, Kineziološka metodika 2 i Kineziološka metodika 3. Nastava na tim kolegijima omogućila im je stjecanje cjelovitoga znanja potrebnoga za planiranje i provedbu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju.
Specifična obilježja razredne nastave jesu integracija i korelacija nastavnih sadržaja u svrhu ostvarivanja ishoda učenja, a najkvalitetnije ih može ostvariti upravo učitelj primarnog obrazovanja. U razrednoj nastavi ostvaruje se personalna koncentracija u organizaciji nastavnog procesa. Na toj obrazovnoj razini jedan učitelj ostvaruje osnovne obrazovne i odgojne ciljeve iz šest nastavnih predmeta za što mu nije dovoljno samo poznavanje sadržaja svakog predmeta, već cjelovito pedagoško-psihološko obrazovanje.
Ne dovodimo u pitanje potrebu za većom tjelesnom aktivnošću učenika u primarnom obrazovanju. Međutim, otvoreno osporavamo mogućnost disolucije nastave i uvođenje još jednog predmetnog nastavnika u nastavni proces. Ne postoji niti jedan pokazatelj da će visoka zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi pozitivno utjecati na dobrobit djeteta ili učinkovitost škole. Čak štoviše, rezultati istraživanja učinkovitih sustava navode dugotrajnije sveobuhvatno obvezno i primarno obrazovanje kao strukturni preduvjet za uspješne obrazovne sustave. Odluka da se nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u razrednoj nastavi provodi u obliku predmetne nastave nije utemeljena na rezultatima znanstvenih istraživanja niti doprinosi dobrobiti djeteta te narušava koncept cjelovite nastave.
Ukoliko je prijedlog da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi izvodi magistar kineziologije proizašao iz pretpostavke da će se time riješiti problem dječje pretilosti, smatramo da je njegovom rješavanju potrebno pristupiti interdisciplinarno, odnosno uključivanjem stručnjaka različitih profila.
Upozoravamo da opetovano omalovažavanje magistara primarnog obrazovanja, njihove kompetentnosti i kvalitete nastavnog procesa koji provode u razrednoj nastavi izazvano polovičnim reformskim rješenjima čini veliku štetu obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.
Stoga, očekujemo da u okviru planiranog projekta cjelodnevne nastave učitelji primarnog obrazovanja i dalje obrazuju djecu u svih šest predmeta, kao i do sada.
Mogućnost za angažman magistara kineziologije ostvaruje se u sportskim aktivnostima i ostalim organiziranim oblicima tjelesnog vježbanja koja se učenicima mogu ponuditi tijekom cjelodnevnog boravka u školi.
Učiteljski fakulteti Republike Hrvatske jedinstveni su u mišljenju da je reforma obrazovanja nužna. Istinski podržavamo ideju i napore koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u projekt organiziranja cjelodnevne nastave. Međutim, često smo suočeni s nekritičkim i znanstveno i stručno neutemeljenim inicijativama za promjenama u sustavu primarnog obrazovanja i izražavamo svoju želju da nas se pri donošenju takvih odluka konzultira kao ravnopravnog partnera i nositelja promjene.
Budući da obrazujemo učitelje primarnog obrazovanja koji će, u konačnici, realizirati projekte i planove Ministarstva, dužni smo iznijeti svoj stav i stručno mišljenje.
S poštovanjem,
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru
Odsjek za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
Odjel društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Slavonskom Brodu"
"Otvoreno pismo podrške kinezioloških fakulteta:
Poštovani gospodine ministre,
Kineziološki fakulteti u Republici Hrvatskoj, te Hrvatski kineziološki savez, sa zadovoljstvom su primili informaciju o planu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske da se u sklopu planiranih reformi pri provedbi nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) u prva četiri razreda osnovnoškolskog obrazovanja angažiraju magistri kineziologije. S tim u vezi izražavamo punu potporu ovim nastojanjima.
Slobodni smo u tom smislu dati kratak osvrt na ovu temu. Način života se u posljednjih 50 godina promijenio više nego u proteklih 20 ili 30 stoljeća. U prvom redu, to se odnosi na veću dostupnost hrane te smanjenu potrebu za svakodnevnim fizičkim radom i aktivnim kretanjem (prvenstveno hodanjem). Ove promjene dovele su do toga da je ovo prva generacija koja će živjeti kraće nego njihovi roditelji, i to unatoč napretku medicine i poboljšanju metoda liječenja.
U Hrvatskoj je stanje zapravo već katastrofično. Djeca i adolescenti su nam (ovisno o dobnoj skupini) među prvih pet po debljini u Europi, a tjelesno je nedovoljno aktivno preko 80% djece i adolescenata.
Problem koji pogađa Hrvatsku u svijetu je prepoznat krajem 60-ih godina prošlog stoljeća jer su sve „blagodati“ suvremenom života puno prije stigle u tadašnje zapadne zemlje nego kod nas. Nekih 30 godina se tragalo za rješenjima, ali se u posljednjih 20-tak godina iskristalizirao koncept pod nazivom „tjelesna pismenost“ (engl. Physical literacy). Tjelesna pismenost po svojoj definiciji predstavlja osnovu ponašanja, svijesti, znanja i razumijevanja povezanih sa zdravim aktivnim načinom života i pozitivnim zdravstvenim odabirima tijekom cijeloga životnoga vijeka. Tjelesno pismen pojedinac ima motivaciju, samopouzdanje, fizičku sposobnost, znanje i razumijevanje i s tim povezano samostalno preuzima odgovornost za održavanje svrhovite tjelesne aktivnosti.
Kao i svaka „pismenost“, i tjelesna pismenost razvija se u djetinjstvu. Prva četiri razreda osnovne škole idealno su vrijeme za to. Prvo, zato jer su doista sva djeca „u sustavu“ i sustavno se s njima može raditi. Drugo, zato jer se i ponašanje i svijest i znanje i razumijevanje razvijaju i usvajaju upravo tada. Čekamo li ulazak u pubertet zakasnili smo, jer djeca dobivaju i visinu i masu, intenzivno razvijaju druge interese pa ih za „tjelesnu pismenost“ baš i nije briga (socijalni su psiholozi još 50-ih zaključili - „Interest matters“). Ako se slažemo s time da je ovo idealan period, ostaje pitanje „Zašto to trebaju raditi upravo školovani kineziolozi – magistri kineziologije?“.
Prvi razlog je detaljno praćenje napretka i s tim povezana stalne 2 prilagodbe programa vježbanja. Antropološki status djeteta određuje čitav niz osobina i sposobnosti koje treba detaljno i kontinuirano pratiti kako bi se program (vježbanja) osmislio i svrhovito provodio. Ovi podaci se koriste i u javno zdravstvene svrhe, a iznimno uspješna znanstvena suradnja kineziologije i biomedicinskih znanosti tome govori u prilog. Drugi razlog sadržan je u ograničenjima koja realno imamo. Naime, teško je očekivati da ćemo u svim školama imati materijalno tehničke uvjete koji će omogućiti provedbu velikog broja različitih programa. Magistri kineziologije imaju znanja o ogromnom broju potencijalno primjenjivih sadržaja i njihovoj metodičkoj provedbi. To im daje mogućnost da u „bilo kakvim“ uvjetima pronađu primjenjiv sadržaj, prilagode ga učenicima i metodski osmisle nastavu kako bi svaki učenik dobio upravo ono što mu treba i što mu odgovara. Treći razlog, pravilno usmjeravanje u sport, vjerojatno ne treba ni objašnjavati. Nemojmo se zavaravati, djeca nam neće nikad više hodati pješice po 4-5 kilometara na dan, za ekranima će sjediti sve više, sve manje će se fizički igrati, a energetski prezasićena hrana će im biti sve dostupnija i, vrlo vjerojatno, sve više će jesti.
Ako tako gledamo, budućnost naše djece i njihove djece nikako nije svijetla. Daljnji pad tjelesnog fitnesa, porast pretilosti i pogoršanje zdravstvenog stanja su im zagarantirani. Treba tražiti druge načine da popravimo stanje. Ako je ikad ponuđeno konkretno rješenje, onda je to ovaj program MZORH i ideja da nastavu TZK u prva četiri razreda osnovne škole u cjelodnevnom boravku (koji bi trebao postati praksa u cijeloj Hrvatskoj) vode magistri kineziologije.
S poštovanjem,
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Osijeku i Hrvatski kineziološki savez."