ZAPOSLILI JOŠ 25 LJUDI

U Zavodu žele izbjeći novu ‘aferu Zmijavci‘, podatke hitno uspoređuju s državnim bazama

Sljedeći popisni podaci, čija se objava očekuje u svibnju, trebali bi se odnositi na obrazovnu strukturu i zaposlenost

Uslijed neprovedene kontrole, u dosad objavljenim podacima, osobito onima o vjerskoj strukturi, bilo je mnogo nelogičnosti koje su se dovodile u pitanje, poput, primjerice, iznimno visokog udjela vjernika koji nisu katolici u Zmijavcima (Na fotografiji župnik iz Zmijavaca i šefica DZS-a)

 Jutarnji list

Državni zavod za statistiku zaposlio je 25 ljudi na određeno vrijeme kako bi, prije objave novih tranši podataka iz Popisa stanovništva provedenog 2021. godine, prekontrolirali popisne podatke i usporedili ih s onima u postojećim bazama ministarstava i drugih državnih tijela.

Podsjetimo, DZS nije, kao što to izrijekom propisuje Zakon o popisu stanovništva, proveo obavezni kontrolni popis koji se trebao provesti neposredno nakon provedbe Popisa, i to na reprezentativnom uzorku popisnih krugova, radi ocjenjivanja obuhvata i kvalitete popisnih podataka. Takvo, izravno kršenje Zakona opravdali su koronom, odnosno "epidemiološkom situacijom na terenu" i procjenom da bi kontrolni popis ugrozio zdravlje stanovništva.

Uslijed neprovedene kontrole, u dosad objavljenim podacima, osobito onima o vjerskoj strukturi, bilo je mnogo nelogičnosti koje su se dovodile u pitanje, poput, primjerice, iznimno visokog udjela vjernika koji nisu katolici u Zmijavcima.

Izrada javnih politika

Sljedeći popisni podaci, čija se objava očekuje najkasnije u svibnju, kako saznajemo, trebali bi se odnositi na obrazovnu strukturu te zaposlenost. Ti podaci imaju za izradu budućih javnih politika, kao i planiranje projekata i suradnju s EU, daleko veće značenje od, primjerice, vjerske strukture. Kako bi izbjegli novu "aferu Zmijavci", u DZS-u su zaposlili nove ljude koji užurbano provjeravaju, primjerice, koliko djece ide u školu i koliko ljudi plaća mirovinsko, kako popisni podaci ne bi bitno odskočili od stanja registriranog u administrativnim izvorima.

image


Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković muku muči s Popisom

Ronald Goršić/Cropix

- Na obradi Popisa stanovništva trenutno je zaposleno 25 osoba na radno mjesto višeg stručnog referenta, odnosno stručnog referenta, radi povećanog opsega posla, na vrijeme od najdulje godinu dana. Prema Zakonu, DZS može u fazama pripreme, prikupljanja i obrade podataka Popisa koristiti podatke o osobama iz administrativnih izvora podataka te ih uparivati s podacima prikupljenima u Popisu.

Kontrola podataka Popisa s administrativnim izvorima provodi se kontinuirano koristeći podatke Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva financija te Ministarstva znanosti i obrazovanja - potvrdili su u DZS-u, dodajući kako je "važno napomenuti da obrađivači nemaju pristup administrativnim izvorima podataka, nego kontroliraju određene setove podataka za koje je potreban detaljniji pregled, a kontrola se obavlja prema unaprijed pripremljenim uputama".

- Kao što je već istaknuto, obrada podataka Popisa provodi se kontinuirano od završetka terenskog popisivanja u fazama. Faze obrade podijeljene su prema obilježjima stanovništva (demografska, obrazovna, ekonomska, migracijska), kućanstava, obitelji i stanova te svaka od njih uključuje provođenje detaljnih logičko-računskih kontrola. U obradi podataka kontrolira se pouzdanost i točnost podataka. Logičko-računskim kontrolama provjerava se konzistentnost podataka na svim razinama kako bi se izbjegle moguće pogreške - pojasnili su.

Manjak stručnjaka

Državni zavod za statistiku muku muči s Popisom stanovništva od samog početka. U više je navrata produžavao zakonske rokove provedbe, pokušavajući se nositi s ozbiljnim manjkom stručnjaka iskusnih u provedbi i obradi podataka, kao i samih popisivača. Nakon završetka Popisa na terenu, danima su se javljale osobe koje su tvrdile da nisu popisane, da su popisane protivno uputama ili su ih popisivači samo nazvali telefonski. DZS tvrdi da to nije istina.

Iako je prošla gotovo godina i pol od provedbe Popisa, dosad su objavljeni samo osnovni podaci o broju stanovnika, dobnoj, spolnoj, nacionalnoj i vjerskoj strukturi. Premda, sukladno Eurostatovim preporukama, DZS ima rok od 27 mjeseci da objavi popisne podatke, struka se pita čemu će ti podaci služiti ako se doista objave nakon dvije i pol godine?

DZS traži dodatna pojašnjenja ODO-a

Iako je Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu još 24. siječnja ove godine odbacilo kaznenu prijavu DZS-a protiv nepoznatog počinitelja koji je navodno nelegalno došao u posjed neobjavljenih podataka iz Popisa i ustupio ih Jutarnjem listu, u DZS-u ne odustaju.

- Zavod se ponovno obratio Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu vezano za predmetni slučaj te u ovom trenutku nismo u mogućnosti komentirati odbacivanje prijave - odgovorili su nam, uz pojašnjenje da se ipak ne radi o novoj prijavi, nego o traženju dodatnih pojašnjenja.

Podsjetimo, prvi dan objave popisnih podataka na web stranici DZS-a objavljene su dvije bitno različite tablice o vjerskoj strukturi stanovništva, što je Jutarnji list i objavio.

Međutim, DZS uporno negira da je do toga došlo te je podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja kako bi ustanovio kako je Jutarnji list došao u posjed tih podataka.

Uzgred rečeno, podaci iz "pogrešne" tablice životno su logičniji od onih iz "prave" tablice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 08:33