U VELJAČI MANJA RATA ZA ŠVICARCE 'Za 56 tisuća Hrvata rate manje od 500 do 800 kuna'

Kada je na ljeto 2007. Zagrepčanin Renato Buša podigao kredit u švicarskim francima, mjesečna mu je rata iznosila popriličnih 4.000 kuna. To je bio isplanirani limit, koji si je mogao priuštiti. No, jačanjem švicarca, čija je vrijednost u jednom trenutku došla nadomak euru, i kriznim rastom kamata, rata kredita skočila mu je na 5.200 kuna. Iste godine supruga mu je ostala bez posla, pa je svoje kreditne obveze jedva uspijevao podmiriti.

- Da sam znao da će se to dogoditi, naravno da ne bih ulazio u kredit - kaže Buša.

Pomoć je ipak došla, i to 1. siječnja 2014.

Novim Zakonom o potrošačkom kreditiranju prosječna kamatna stopa na stambene kredite u švicarcima svedena je na 3,23 posto, i to tijekom cijelog razdoblja, a vrijednost švicarske valute za 20 posto veća od one kakva je bila u trenutku ugovaranja kredita.

Posljednja skupa rata

Zahvaljujući tom zakonu i tužbi koju je podigla Udruga Franak, čiji je član i Buša, naš sugovornik u veljači očekuje da će mu ‘sjesti’ rata kredita koja će biti barem 800 kuna manja od dosadašnje. Jučer je iskeširao posljednju nepravedno visoku ratu.

Nova, fiksna kamatna stopa od 3,23 posto, kako stoji u Zakonu, odnosi se na one valute čiji je tečaj porastao za više od 20 posto u odnosu na vrijednost valute u trenutku sklapanja ugovora o kreditu, a to su švicarci.

Koristi od toga imat će oko 56.000 Hrvata. Računice Udruge Franak pokazuju da će zakon o švicarcima, kako popularno zovu Linićev Zakon o potrošačkom kreditiranju, rate kredita većine njih od ove godine smanjiti za 10 do 20 posto.

Izračun za dužnike

Dužnici, prema računicama Udruge Franak, u prosjeku mogu računati da će im u džepu sada ostati od 500 do 800 kuna više nego do sada.

U uvjetima kada je saldo petogodišnje recesije gotovo 200.000 izgubljenih radnih mjesta i opće srozavanje životnog standarda, radi se iznosima koji nisu zanemarivi.

Tako će netko tko je 2005. podigao stambeni kredit od 100.000 CHF, s rokom otplate od 30 godina i prosječnom kamatnom stopom od 5,5 posto, a dosad je ratu kredita plaćao 3.267 kuna, sada za servisiranje svojih kreditnih obveza mjesečno izdvajati preko 600 kuna manje, ili 2.646 kuna.

Najveće uštede imat će, tvrdi Goran Aleksić iz Udruge Franak, oni koji imaju dulje razdoblje otplate kredita i koji su dosad imali više kamate.

U nekim slučajevima, rate kredita past će i za trećinu u odnosu na dosadašnje iznose.

- Imamo slučaj gospođe koja je dosad na stambeni kredit u švicarcima plaćala kamatu od čak devet posto, a sada joj, nakon zakonskih promjena, ona pada na 3,23 posto, pa će joj i rata kredita biti oko 32 posto niža nego do sada.

Banke su već počele obavještavati svoje klijente o tome - kaže Tomislav Prpić, ekonomist Udruge Franak.

Ipak, u Udruzi Franak upozoravaju da novi zakon nije svemoguć, te kako će spuštanje vrijednosti švicarca na razinu koja je do 20 posto veća od one koja je bila u vrijeme ugovaranja kredita značiti i povratak na više kamatne stope.

Socijalna mjera Vlade

Opasnost od povećanja kamatnih stopa, napominje Aleksić, postoji i u slučaju ostalih kredita, tim više što njih banke sada uglavnom vezuju uz EURIBOR ili LIBOR, čija je vrijednost trenutno niska.

- Ovo je zapravo socijalna mjera - zaključuje Aleksić, u čijoj udruzi upravo razmtraju i podnošenje tužbe za kredite u eurima.