Od 1. siječnja 2024. godine mijenja se devet poreznih zakona. Ministarstvo financija naviklo nas je još u eri Zdravka Marića na reformski ritam promjena kojima je cilj usavršavanje poreznog sustava, kakav nismo navikli gledati u ostalim resorima, a sada ćemo vidjeti što će nam točno donijeti najavljene promjene u zakonima o porezu na dohodak, lokalnim porezima i financiranju jedinica lokalne samouprave, fiskalizaciji, porezu na dobit, doprinosima i PDV-u te poreznom savjetovanju.
Najzvučniji dio nastavka kontinuiranog reformskog procesa pri Ministarstvu financija svakako je ukidanje gradskih prireza te njihova zamjena jedinstvenim poreznim stopama koje će gradovi prilagoditi sukladno procjenama o financijskim potrebama te učincima smanjenja-povećanja poreznog tereta.
A to je kontekst za razumijevanje još jedne najave ministra financija Marka Primorca koja ne donosi važne izmjene bilo koje poreznog zakona, ali može imati presudan utjecaj na vođenje porezne politike lokalnih jedinica, kao i značajno dizanje pozitivnog utjecaja fiskalne učinkovitosti na opće ekonomske aktivnosti.
Struktura poreznog tereta
Ministar je najavio pokretanje novog portala Porezne uprave koji bi trebao detaljnije predstaviti tijekom siječnja, a za koji tvrdi da će imati važnu dvojaku ulogu.
"S jedne strane, omogućit će korisnicima usporedbu s državama članicama EU kako bi pozicionirali naš sustav u pogledu međunarodne porezne konkurentnosti.
Želim da bude jasno kako točno stojimo i da se to u svakom trenutku može provjeriti. Vjerujem kako je bitno da se pri javnim raspravama o daljnjem uređenju poreznog sustava oslanjaju svi na jednostavno dostupne podatke koji će pokazati da je naš porezni sustav potrošno orijentiran te zašto imamo relativno visoku stopu PDV-a, a niže neke druge poreze", poručio nam je ministar financija Primorac.
"Druga komponenta portala je nacionalna (interna) konkurentnost gdje će se moći vidjeti usporedno visina i struktura lokalnog poreznog opterećenja, što će dodatno poticati pozitivnu konkurenciju jer kad su podaci javni i transparentni, lako pretraživi i usporedivi te objedinjeni, nikome neće biti drago biti lošiji od drugih."
Nije također tajna da su Primorcu smetale ocjene da je PR ministar koji ne provodi suštinske reforme, nego manje kozmetičke zahvate na poreznom sustavu. Nelagodno se, ističe, osjećao u polemikama s predstavnicima jedinica lokalne uprave koji su, unatoč bujanju prihoda, naglašeno prigovarali kako će izmjene Zakona o porezu na dohodak, tj. ukidanje prireza, ugroziti njihovu financijsku stabilnost. Nelagodu tumači strahom od nerazumijevanja cilja promjena.
"Velik dio jedinica nije kompenzirao ukidanje prireza pa je doista došlo do smanjenja poreznog opterećenja. To pokazuje da se radi o reformskom iskoraku čija će se vrijednost tek pokazati s vremenom. Pozitivna konkurencija motivirat će s vremenom jedinice lokalne samouprave da povećavaju standard javne usluge i smanjuju porezno opterećenje.
To se upravo dogodilo i nastavit će se kao proces jer su neke jedinice smanjivale porez na 18 i 28 posto te su tako de facto išle ispod razine postojećeg poreznog opterećenja koje je bilo propisano zakonom.
Osim smanjenja poreznog opterećenja, važno je istaknuti i promjenu strukture poreznog tereta, što mora biti dugoročni prioritet porezne politike s ciljem povećanja pravednosti poreznog sustava", naglašava Primorac.
Kupnja obveznica online
"Ovim zahvatom - povećanjem autonomije lokalaca u utvrđivanju stope poreza na dohodak - motivirali smo lokalce da razmišljaju o strukturi poreznog tereta i svojim poreznim prihodima te da ocjenjuju prednosti i nedostatke različitih mogućnosti, pa je tako dio njih smanjio porezno opterećenje rada, a povećao porezno opterećenje, primjerice, kuća za odmor ili paušalni porez u turizmu", pojašnjava ministar koji, izgleda, vjeruje "u pametno strukturiranje ekonomskih/fiskalnih mjera tako da se akteri motiviraju na povlačenje poteza kojima RH ostvaruje strateške ciljeve, a da nikoga ne tjeramo, otimamo, kažnjavamo, uvodimo nešto preko koljena itd.".
Jedna od novosti Ministarstva financija jest i uvođenje informacijskog portala za obvezničke poslove RH. Od prvog kvartala trebalo bi biti moguće kupovati obveznice i online.