Aplikacije za prijavu štete te povezivanje onih koji pomoć trebaju i onih koji je nude sve više razvijaju i obični građani koji su informatički samouki
U dva dana od pokretanja aplikacija "Lokacije pružanja pomoći" za unesrećene u potresu u Petrinji pregledana je više od 3000 puta. Građani su putem mobitela i računala u aplikaciji koja je razvijena na platformi Google Maps markirali stotinjak lokacija u Sisačko-moslavačkoj županiji, uz napomenu što im treba i kontakt-broj telefona.
Riječ je o jednoj od desetak aplikacija za pružanje pomoći koje su se pojavile na internetu od ponedjeljka, kad je Petrinju, Sisak i Glinu pogodio prvi potres od 5 po Richteru, i dan poslije kad ih je pogodio još jedan, razorniji, magnitude čak 6,2 po Richteru. Iako većinu aplikacija razvijaju informatičari, sve je više "običnih" građana koji rade to isto, a aplikacije se i međusobno povezuju.
Karte na Google Mapsu
Matej Butigan, inženjer nuklearne medicine na KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu, kaže da je informatički samouk. No, kad je vidio da se priča kako pomoć ne dolazi na sva mjesta gdje je potrebna, odlučio je pomoći izradom vlastite karte na Google Mapsu.
"Radio sam ovo prvi put. Vidio sam po grupama da je to potrebno. Informatički sam samouk. No, definitivno bih preporučio i drugima da na ovakav način pomažu, pogotovo osobama koje su informatičke struke, jer smatram da bi digitalizacija jako olakšala pružanje pomoći", kaže Butigan.
Sisačko-Moslavačka županija i Vlada, poučeni iskustvom iz Zagreba i tamošnjeg potresa, već su angažirali grupu GDi, te postavili na internet aplikaciju za prijavu štete. U prva 24 sata korištenja aplikacije već su zabilježili više od 600 prijava. Ukupno je u ArcGIS-u već sad više od 1200 prijava štete.
Domagoj Orlić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, kaže da više ne može pristupiti svježijoj statistici. "Ured mi je sravnjen sa zemljom tako da nemam ni računalo ni pristup internetu, pa ne znam svježije stanje, ali mogu reći da je do tog jačeg potresa 558 građana samo preko ArcGIS -a unijelo prijavu štete, a dodatnih 572 to su učinili telefonom", kaže Orlić.
U međuvremenu je, uz 112, pokrenut i besplatni broj za prijavu štete. No, građani se sve više koriste aplikacijama.
Tomislav Kosanović, koordinator za aplikaciju ArcGIS u grupi GDi, kaže da njihova aplikacija omogućuje prijavu štete kako bi statičari mogli izaći na teren i napraviti snimku stanja, ali i dvije dodatne mogućnosti. Prva je da u idućem koraku građani preko iste te aplikacije mogu prijaviti štetu izravno nadležnom ministarstvu, a druga da sve službe na terenu odmah imaju pregled stanja oštećenih nekretnina sa službenim podacima. Kosanović ističe da se to pokazalo vrlo uspješnim u Zagrebu.
Podaci dobročinitelja
Do prvog potresa u Petrinji imali smo 10.000 jedinstvenih i 3000 aktivnih korisnika na platformi", objašnjava Kosanović.
Veliki porast broja korisnika u posljednja je 24 sata zabilježila i aplikacija Potres2020. Nju su razvili karlovačka informatička tvrtka OpenIT, koju vodi Saša Poznanović, u suradnji sa zagrebačkim Geodetskim fakultetom, domaćom zajednicom OpenStreetMap, HGSS-om, DGU-om i Civilnom zaštitom. Na aplikaciji se nalazi više od 240 unosa iz cijele Hrvatske. Neki od njih traže pomoć, drugi je nude.
Većinu takvih aplikacija povezao je svojom aplikacijom "Potres" osječki programer Vlado Cingel. Njegova aplikacija izrađena na platformi Herokuapp unatrag 24 sata povećala se za čak sedam puta i sadrži podatke dobročinitelja iz cijele Hrvatske koji nude sve - od smještaja do prijevoza.
Vlado Cingel, pokretač aplikacije "Potres", kaže da mu je drago da aplikacija pomaže.
"Želio sam odmah pomoći pa sam u roku od pola sata složio aplikaciju i podijelio je preko društvenih mreža", zaključuje Cingel.