U SABORU O PADU BDP-a 'Brojke su zastrašujuće. Čak nas niti najbolja turistička sezona nije spasila'

ZAGREB - Nastavak pada domaćeg gospodarstva u trećem tromjesečju, već osmom zaredom, pokazuje da reforme i dalje izostaju, kažu saborski zastupnici iz redova oporbe, te traže da se poduzmu reformski napori, jer Hrvatska ulazi u dužničku spiralu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu ove godine pao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je osmo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

„Ta brojka je zastrašujuća, tim više što dolazi u trećem tromjesečju, poslije najbolje turističke sezone koju smo imali u posljednjih 15 godina. Znači da su svi drugi pokazatelji toliko loši da ih ni uspješna turistička sezona nije uspjela kompenzirati“, ocijenio je Đuro Popijač, saborski zastupnik HDZ-a.

Podsjetio je da je HDZ upozoravao na to, jer sve što je Vlada činila u protekle dvije godine izravno je prouzročilo te probleme.

„No, oni i dalje nastavljaju istim smjerom. I dalje se najavljuju novi porezi, nova opterećenja i građana i gospodarstva i ne vidimo da će se išta u bilo kojem smjeru bitno poboljšati za, ono što je najključnije, privatno poduzetništvo“, rekao je Popijač.

Kako napominje, pogoršava se investicijska klima, povećava se porezna presija, raste ulagačka nesigurnost, što je sve vrlo zabrinjavajuće, jer Vlada, unatoč svim upozorenjima i unatoč osmom tromjesečju gospodarskog pada zaredom, ne čini ništa da promijeni taj smjer.

„Prijedlog proračuna za 2014. i projekcije za 2015. i 2016. i dalje ostavljaju praktično status quo. I dalje se ide s enormnim deficitom, iznad 17 milijardi kuna. To izravno ukazuje da nema reformskih zahvata na rashodovnoj strani. Tu se ništa ne čini, i dalje će nastavljati sa poreznom presijom jer se taj novac od nekud mora namaknuti, skupo ćemo se zaduživati, te se i dalje ništa ne čini da se poboljša investicijska klima, koja jedino može poboljšati gospodarske tokove“, navodi Popijač.

Govoreći o tome što bi trebalo poduzeti da dođe do gospodarskog zaokreta, Popijač navodi da bi konačno trebalo krenuti u pravu reformu zdravstva i mirovinskog sustava, rasteretiti gospodarstvo i poboljšati rad administracije zbog poboljšanja investicijske klime.

„Treba napraviti generalnu reformu javnog sektora i lokalne samouprave. Kao što vidimo, to se ni ne namjerava učiniti, ni srednjoročno ni u duljem razdoblju, ukoliko ova vlada ostane na sceni i sljedeće dvije godine“, zaključuje Popijač.

Krešimir Bubalo, saborski zastupnik iz HDSSB-a, u razgovoru za Hinu ističe činjenicu da gospodarski padamo već pet godina.

"Vidi se da su procjene Vlade u vezi gospodarskog rasta loše, ali isto tako da i reforme izostaju, pa raste broj nezaposlenih, smanjuje se broj zaposlenih, povećava se deficit platne bilance. Najvažnije, rashodna strana proračuna i dalje raste, ali ne na stavkama koje doprinose rastu, dok potrošnja pada, a novih investicija nema“, ocjenjuje Bubalo.

Napominje da sve treba staviti u funkciju izlaska iz krize. „Puno je još imovine, i državne i privatne, koja nije stavljena u funkciju. Trebalo bi još osnažiti HBOR i definitivno mijenjati poduzetničku klimu te prilagođavati zakone“, kazao je Bubalo.

Upozorava da dužnička spirala u koju smo ušli može potrajati još najviše godinu do dvije, a nakon toga slijedi bankrot.

„Ovo je bila zadnja godina kad se trebalo naglim promjenama i u proračunu i u poreznoj politici donijeti važne odluke. Nažalost, nije bilo hrabrosti. Na naplatu nam u 2015. godini dolazi ono što ova Vlada nije napravila u protekle dvije, a prošla u prethodnim godinama“, ističe Bubalo.

Kako dodaje, proračun za 2014. izgleda prenapuhan, kamate iz godine u godinu rastu, a deficit je golem.

„Ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, a kad snažno zazvoni zvono na uzbunu od Europske komisije, onda ćemo plaćati još veće kamate pri zaduživanju, i ulazimo u spiralu iz koje nema izlaska. Zadnji je trenutak da uđemo u reformske poteze“, upozorava Bubalo.

U trećem je tromjesečju, ipak, pad gopodarstva usporen u odnosu na pad od 0,7 posto u drugom kvartalu, što je rezultat dobre turističke sezone, smatraju u Hrvatskim laburistima – Stranci rada.

„Ovaj minus od 0,6 u trećem kvartalu rezultat je dobre turističke sezone, pa bi nas u odnosu na pad BDP-a od 0,7 u prethodnom tromjesečju, to trebalo itekako zabrinjavati, s obzirom da turizam nosi veliki dio BDP-a. Takva stagnacija nije u konačnici dobra“, ističe Nansi Tireli, saborska zastupnica iz redova laburista.

Razloge za to nalazi u nedostatku jasne strategije.

„Nema strategije, nema kontrole implementacije onoga što smo zacrtali. Još uvijek lutamo, ne znamo što želimo i kamo idemo“, kaže Tireli.

Smatra da je za poboljšanje gospodarske situacije nužno i poticanje domaćih investitora.

„Kada se vadimo na strane investicije, postavlja se pitanje zbog čega samo stranci moraju ulagati u Hrvatsku, zbog čega se ne daju poticaji upravo domaćim ulagačima koji bi s kapitalom mogli itekako održati gospodarstvo. Ispada da smo maćeha našim poduzetnicima, a da smo izuzetno dobri stranim ulagačima, što dugoročno ne donosi dobre rezultate jer ta dobit koju ostvare strani ulagači ne ostaje u Hrvatskoj. To nam se dugoročno odražava i na rast, odnosno pad BDP-a“, kaže Tireli.

Kao problem koji koči rast gospodarstva nalazi i u tome što se ne motivira domaće radnike.

„Veliki broj nezaposlenih, nemogućnost zapošljavanja i neiznalaženje mogućnosti da se zaposle nije argument vladajućima koji mogu s time imati opravdanje za sebe i reći da je takva situacija u našem okruženju, što nije točno. Radnik je svugdje dobro plaćen ili bolje plaćen nego što je u Hrvatskoj. Njegova bolja plaća značila bi bolju motivaciju, a ne nužno i veću cijenu rada“, kaže Nansi Tireli.

Smatra i da će novi paket radnog zakonodavstva u konačnici rezultirati daljnjom slabošću gospodarstva.

„Radnici će još manje zarađivati, a to znači da će krupni kapital odnositi još veću dobit, a da će radnicima ostajati puno manje da bi mogli potrošiti. A upravo ta osobna potrošnja rezultira rastom ili padom BDP-a“, zaključuje Nansi Tireli.