PODACI DZS-a

U prosincu prošle godine, na vrhuncu pandemije, bilo je više umrlih i od zloglasnog siječnja 2017.

Sredinom listopada zamjećuje se nagli i brzi rast smrtnosti što je tijekom studenoga i prosinca prošle godine eskaliralo
 Željko Hajdinjak/Cropix

U Hrvatskoj je 2020. umrlo 56.677 ljudi što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata, pokazuju preliminarni podaci koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Prema tim podacima, ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao je za 8,3 posto ili 4883 u odnosu na 2019. godinu. Od prvih dana epidemije covida-19 u ožujku pa do prosinca 2020. godine, u Hrvatskoj je zabilježeno 13,2 posto ili 5523 više umrlih nego u istom razdoblju godinu prije.

- Brojke umrlih su strašne i svi oni koji negiraju opasnost od covida-19 trebaju se duboko zamisliti. Hrvatska je prošle godine imala ne samo najveći apsolutni broj umrlih nego i stopu mortaliteta od 14 promila, što je najveća stopa mortaliteta od kraja Drugog svjetskog rata - rekao nam je demograf dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (EFZG).

- Prošla je godina trebala biti godina s manjim brojem umrlih u odnosu na petogodišnji prosjek od 2015. do 2019. godine. Na to su ukazivali podaci prva dva mjeseca 2020. godine, kada smo imali manjak smrtnosti u odnosu na petogodišnji prosjek. Onda je došla pandemija, no zanimljivo je da smo za vrijeme tvrdog lockdowna u proljeće 2020. godine, u odnosu na petogodišnji prosjek imali uglavnom manjak smrtnosti osim tijekom dva tjedna u rano proljeće - rekao je Čipin.

Vrhunac pandemije

U ožujku 2020. godine, prvom mjesecu u kojem nas je pogodila pandemija koronavirusa SARS- CoV-2 (prvi slučaj kod nas zabilježen je 25. veljače), u Hrvatskoj je preminuo 4401 stanovnik, odnosno 58 više nego u isto vrijeme 2019. godine. U travnju, kad je u Hrvatskoj bio vrhunac prvog pandemijskog pala, preminula su 4762 stanovnika, odnosno 284 više nego u travnju 2019. godine kad je kod nas umrlo 4478 ljudi. No, u svibnju prošle godine DZS zabilježio 3851 smrtni slučaj u našoj zemlji, odnosno 456 manje nego u svibnju 2019. godine.

Kad se gleda ukupna smrtnost u tri proljetna mjeseca u posljednjih pet godina, ona je bila najmanja u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine. Prema podacima DZS-a, u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine umrlo je 13.014 osoba, odnosno 112 manje nego u istom razdoblju 2019. godine, kad je u Hrvatskoj umrlo 13.126 osoba.

Manji broj umrlih u odnosu na prethodne godine tijekom prva tri tromjesečja mnogi su tumačili činjenicom da su zbog karantene i zabrane putovanja među županijama ljudi manje putovali, manje stradavali u prometu, manje bili izloženi riziku od ozljeda, ali bilo je i manje slučajeva gripe, od koje se isto tako umire.

Valja naglasiti i da je manjak smrtnosti u proljeće 2020. godine kod nas bio u suprotnosti s onim što se događalo u nizu zapadnoeuropskih zemalja koje su tada bilježile dramatičan višak smrtnosti. To se povezivalo i s tim što su se neke od njih poput Velike Britanije kasno zatvorile dok su primjerice u drugima poput Italije i Belgiji žarište pandemije bili domovi za starije što je rezultiralo velikim gubitkom života.

Inače, višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških i demografskih mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području. Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu prije, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju covidu-19. Brojčani suvišak smrti sastoji od barem tri sastavnice: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu zdravstva.

Nažalost, trend manjka smrtnosti u našoj zemlji počeo se mijenjati krajem ljeta te početkom jeseni. Tako je prema podacima DZS-a u Hrvatskoj u rujnu 2020. preminulo gotovo 500 više ljudi nego u istom mjesecu 2019. U rujnu prošle godine preminulo je 4328 ljudi, odnosno 482 osobe više nego u isto doba 2019. Nakon travnja, rujan je bio prvi mjesec 2020. u kojem je zabilježen nešto veći broj smrti nego 2019. godine.

- U drugoj polovici kolovoza te u rujnu 2020. počinje se bilježiti blagi višak umrlih u odnosu na petogodišnji prosjek 2015. - 2019. godine. Zatim se sredinom listopada zamjećuje nagli i brzi rast smrtnosti što je tijekom studenoga i prosinca prošle godine eskaliralo - rekao je Čipin.

Vodeći u Europi

U studenome prošle godine u Hrvatskoj je preminulo 5486 osoba, što je 1357 preminulih više nego u istom mjesecu 2019.

- Taj broj od 5486 umrlih u studenom je najveći broj umrlih u studenom od 1950. godine. Proteklih desetljeća broj umrlih u studenom je bio stabilan, oko 4100, i nije varirao puno. Samo ratne 1991. broj umrlih u studenom prešao je brojku od 5000. Tada je bilo 5200 umrlih - rekao je Čipin. No, najveći višak smrtnosti zabilježen je prošlog prosinca kada je Hrvatska bila vodeća zemlja prema broju umrlih od covida-19 u Europi.

U prosincu je zabilježen i dosad najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednome mjesecu, čak 7395. U odnosu na prosinac 2019. to je povećanje od 77,3 posto ili čak 3225 umrlih više. "Crni prosinac" 2020. godine nadmašio je i siječanj 2017. godine kad je u našoj umrlo 6512 osoba, najviše od proglašenja neovisnosti.

- Iako se još prvih šest mjeseci činilo da će 2020. godina biti manja po mortalitetu od prosjeka, isključivo zbog jesenskog pandemijskog vala imamo najveći broj umrlih, najveću stopu mortaliteta te najveći broj umrlih u studenome i prosincu od kraja Drugog svjetskog rata. Stoga očekujemo i značajan pad očekivanog trajanja života. Ovo je ozbiljno upozorenje kako se ne smije postupati u borbi s pandemijom visoko zarazne bolesti kao što je to covid-19 - zaključio je Ivan Čipin.

I Srbija, Italija i Velika Britanija bilježe višak smrti

I niz drugih zemalja zabilježio je 2020. godine dramatični višak smrtnosti. Primjerice, Srbija, Italija i Velika Britanija, također, bilježe najveći broj umrlih od kraja Drugog svjetskog rata. U Velikoj Britaniji umrlo je oko 697.000 ljudi, čak 85.000 više nego što bi se očekivalo na temelju prosjeka u prethodnih pet godina.

- Da, mnoge zemlje bilježe veliku smrtnost. No, pritom ne možemo uspoređivati Hrvatsku i Veliku Britaniju, jer njima broj stanovnika raste, a nama pada - istakao je dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 17:46