DOLAZE U HRVATSKU

U potrazi za sigurnošću: Djeca iz izgorjelog kampa ići će u domove ili udomiteljske obitelji

Hrvatska će prihvatiti 12 djece bez pratnje s grčkog Lezbosa. ‘Možemo biti ponosni na to‘, poručio je premijer Plenković
 ANGELOS TZORTZINIS/AFP

Hrvatska je spremna primiti 12 djevojčica bez pratnje iz migrantskog kampa Morija na grčkom otoku Lezbosu, koji je ovaj tjedan potpuno uništen u požaru, zbog čega je 13.000 migranata i izbjeglica ostalo bez smještaja, potvrdio je u subotu premijer Andrej Plenković, rekavši kako je to izraz solidarnosti i humanosti naše politike prema teškoj situaciji u kojoj se nalaze ti ljudi.

- Neće se ovdje nikome ništa loše dogoditi ako 12 djevojčica dođe u Hrvatsku i ako im pomognemo, dapače, mislim da možemo biti ponosni na to - poručio je Plenković.

Ne zna se kad

No budući da je Hrvatska tek izrazila želju da humanitarno pomogne djeci koja nemaju skrbnika, kao jedna od tek 10 država članica Europske unije koje će prihvatiti 406 maloljetnika bez pratnje koji su se nalazili u prenatrpanom migrantskom kampu u Grčkoj, još se ne zna kada bi ta djeca trebala stići u Hrvatsku.

Hrvatska je, podsjetimo, još u ožujku izrazila želju da primi 10 djece bez pratnje iz Grčke, no onda je potres u Zagrebu usporio taj proces, ali je sada požar natjerao europske zemlje da brzo djeluju. Tako će Francuska i Njemačka primiti svaka po 100 do 150 djece, Nizozemska je izrazila želju da prihvati 50 djece, Finska 11, a prijavile su se još i Slovenija, Portugal, Belgija, Finska, Luksemburg i Švicarska.

image
ANGELOS TZORTZINIS/AFP

Neke zemlje, poput Austrije i zemalja Višegradske skupine izražavaju skepsu oko pomaganja djeci i ne žele u tome sudjelovati uz poznati antimigrantski stav. Inače, ukupno se u Moriji nalazilo 4000 djece.

Grčka vlada smatra da su neki migranti namjerno podmetnuli požare koji su devastirali kamp u kojem boravi najviše Afganistanaca, budući da su uvedene stroge mjere karantene nakon što se koronavirusom zarazilo 35 korisnika Morije. Kamp je inicijalno mogao primiti oko 3000 migranata, no na kraju je premašio kapacitet skoro pet puta.

Dužnosnici Europske komisije kažu da će se na istom mjestu izgraditi novi, moderniji objekt, a djeca su sada smještana na grčkom kopnu.

Postoji protokol

U Hrvatskoj postoji protokol za postupanje kod djece bez pratnje. Prema tom protokolu, djetetu se, nakon identifikacije, obavezne dodjele skrbnika u Centru za socijalnu skrb i zdravstvenog pregleda, u pravilu osigurava smještaj u sustavu socijalne skrbi i to u dječjim domovima ili u udomiteljskoj obitelji.

Iznimno, ako je dijete bez pratnje tražitelj međunarodne zaštite i starije od 16 godina može se smjestiti u prihvatilište, primjerice, ako je u pratnji punoljetnog srodnika ili se ocijeni da je to u dobrobiti djeteta. Stručni radnik Centra u suradnji s posebnim skrbnikom procjenjuje najprimjereniji oblik smještaja. Dijete bez pratnje kojem je odobrena zaštita ima pravo na pomoć u integraciji u hrvatsko društvo koje obuhvaća odgovarajući smještaj, zdravstvenu zaštitu, prava iz socijalne skrbi i obrazovanje.

Osim toga, dijete bez pratnje ima pravo na spajanje s roditeljima ili drugim zakonskim zastupnikom.

Rok od 30 dana

Dijete se u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom uvodi u obrazovni sustav, odnosno osnovnu ili srednju školu, pohađa i pripremnu nastavu hrvatskog jezika, osiguravaju mu se usluge prevoditelja, vodi se briga da je primilo sva potrebna cjepiva, a u roku od tri mjeseca donosi se i plan o trajnijoj skrbi i statusu kao što je spajanje s obitelji, pokretanje postupka međunarodne zaštite, povratak u zemlju podrijetla ili integracija u hrvatsko društvo.

Inače, od 2009. do kraja lipnja ove godine 1059 djece bez pratnje u Hrvatskoj je zatražilo međunarodnu zaštitu, od toga 1026 muške i 33 ženske djece. Ove godine 104 maloljetnika bez pratnje zatražilo je u Hrvatskoj azil, a najviše ih je bilo 2017. - 261. Najveći broj djece koja traže azil je u dobi od 16 do 17 godina - 780, 199 ih je u odbi od 14 do 15 godina, a 80 ih je do 13 godina.

Ukupno je od 2006. do 30. lipnja ove godine međunarodna zaštita (azil ili supsidijarna zaštita) odobrena za 928 osoba, od toga je azil dobilo 786 osoba, najviše u 2018. - 240. Ove godine do 30. lipnja tek je 20 osoba dobilo azil i to najviše maloljetnika, 11. Od početka godine do 30. lipnja azil je zatražilo 795 osoba. Najviše je, 274, državljana Iraka, zatim 215 Afganistanaca, 66 Sirijaca, 55 Egipćana, 46 Turaka, 29 Iranaca, 26 Marokanaca, 19 Alžiraca, 10 Pakistanaca...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2022 14:28