Država je krenula u izmjene Zakona o radu, započeli su prvi sastanci i sjednice svih partnera bitnih za promjenu propisa koji određuju uvjete na području rada i zapošljavanja. Država, odnosno Ministarstvo rada, mirovinskoga ustava, obitelji i socijalne skrbi želi zbog novih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom poboljšati uvjete rada, a sindikati su već najavili da neće pristati na smanjenje zaštite prava zaposlenika.
U Replici, podcastu Hanza medije, najavljenim promjenama ZOR-a bavili su se Dragan Jelić, državni tajnik Ministarstva, Mladen Jambrović, direktor Iverpana, tvrtke s 200 zaposlenih i Sandra Benčić, zastupnica iz platforme Možemo!.
Jelić kaže da nije riječ o promjenama koje bi olakšale otpuštanje zaposlenika.
- Želimo modernizirati Zakon o radu, nove su okolnosti u kojima radnici rade i želimo to promijeniti na način da povećamo gospodarsku djelatnost poduzetnika, ali i da zaštitimo radnike na jednak ili čak bolji način nego u prošlom Zakonu - kaže državni tajnik inzistirajući na tome da do smanjenja prava radnika neće doći.
- Riječ je o redefiniranju rada na daljinu, dodatnog rada, rada od kuće, eventualno godišnjih odmora i njegova prenošenja. Želimo napraviti zakon koji će pružati felksibilnije mogućnosti, ali ne u stilu otpuštanja ili zapošljavanja, nego u načinu rada radnika. Radnik bi mogao raditi od kuće jedan dan, iz coworking prostora drugi dan, da može dodatno raditi više od 8 sati, da ne mora tražiti pismenu suglasnost poslodavca da radi na drugom mjestu, nego da samo obavijesti poslodavca - rekao je Jelić.
Strah od lakšeg otpuštanja zaposlenih Jelić komentira kao suvišan.
- Naravno da mi ne želimo da se radnici lakše otpuštaju i to se neće dogoditi. Želimo da poslodavci imaju veće mogućnosti kod zapošljavanja i biranja radnika - kaže Jelić. Između ostalog, Jelić je rekao kako Vlada ima neutralan stav oko ugovora na neodređeno i da će poslušati stavove zaposlenika i poslodavaca. To uključuje i pitanje otpremnina pri zaključenju ugovora na određeno vrijeme.
Sandra Benčić je kazala kako bi, između ostalog, to moglo smanjiti broj takvih ugovora za koje je i Vlada svjesna da guraju Hrvatsku na vrh u odnosu na druge zemlje, a riječ je o, realno, neželjenim ugovorima za sve zaposlene.
- Zašto ne? - rekao je Jelić dodavši kako Vlada pri tome za sada ima neutralan stav oko tih otpremnina.
Mladen Jambrović je između ostalog ispričao i kako je prijavio ministra financija Zdravka Marića kao nesavjesnog službenika, tražeći da se redefinira obaveza plaćanja PDV-a za tvrtku na početku lockdowna, u veljači.
- Taj iznos PDV-a od 1,9 milijuna kuna mogao nam je s nekim subvencijama poslužiti da preživimo tri mjeseca. To nam je mjesečni iznos plaća za sve zaposlene - ispričao je Jambrović.
- Država na taj način, naplaćujući PDV, a da tvrtke nisu naplatile taj novac, koristi gospodarstvo kao kreditora države što nije logično i prevelik je teret gospodarstvu - rekla je Benčić, na što je Jelić replicirao kako država više nije neplatiša.
- Koliko znam, osim reforme Zakona o radu, ići će se i u poreznu reformu, vidjet ćemo što ministar Marić ima u vidu - rekao je Jelić dodavši da je za vrijeme krize bilo dopušteno odgođeno plaćanje PDV-a po naplaćenom računu.
- Nadao sam se da će to ići i dalje - izjavio je Jambrović opisujući to rješenje vrlo složenim hibridom, kaosom. Prije korone je nestalo radnika, svi su otišli u inozemstvo, opisao je.
- Na razgovoru za posao je teško procijeniti želi li netko uistinu raditi. Novom radniku treba i šest mjeseci da ga naučiš što i kako treba raditi. Jedno istraživanje je pokazalo da zamjena zaposlenika, neadekvatnog s novim koji želi raditi tvrtku košta, na najnižoj razini zaposlenika, oko 20 posto bruto godišnje plaće - opisao je dodajući kako poslodavcu koji je društveno odgovoran i želi suvremeno poslovati i napredovati nije u interesu mijenjati zaposlenika.
- Za konkurentnost gospodarstva nije ključan ZOR, nego drugi problemi koji godinama opterećuju razvoj gospodarstva - kaže Benčić, ističući kako je biznis rentijerstva i onoga koji se temelji na imovini neracionalno favoriziran u odnosu na onaj koji se temelji na radu i proizvodnji.
- Nesuvislo je da porezni sustav najviše opterećuje potrošnju, a s druge strane imamo neprogresivni sustav oporezivanja rada gdje je je prva stopa izrazito visoka, 20 posto! - rekla je Benčić koja smatra da bi s oporezivanjem plaća trebalo krenuti od 5 posto.
- Bazirati konkurentnost gospodarstva na snižavanju prava radnika i na primanjima radnika je potpuno pogrešna politika. Vidimo gdje nas je to dovelo - izjavila je Benčić.
- Država mora preuzeti odgovornost - kazala je na što je Jelić replicirao kako promjena Zakona neće biti jedino kako država misli intervenirati na tržištu te da će promjene biti i na razini poreza i drugim mjerama.