Nakon što se pritisak korone posljednja dva mjeseca bitno smanjio, bolnice su prodisale i sve se više vraćaju uobičajenoj dijagnostici i liječenju pacijenata koji nemaju veze s covidom-19. Vidljivo je to i iz podataka prema kojima su velike bolnice u posljednja dva mjeseca za četvrtinu povećale hospitalizacije koje nemaju veze s koronom, za pedesetak posto liječenje u dnevnim bolnicama, dijagnostiku od 15 do 20 posto, a poliklinički rad odnosno preglede specijalista za 10 do 15 posto.
Potvrđuju to i posljednji podaci najveće hrvatske bolnice, KBC-a Zagreb, te KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Rijeka u proteklih mjesec dana u odnosu na prva dva mjeseca ove godine. Naime, sve su bolnice značajno smanjile kapacitete za liječenje covid-pacijenata, a potom je bilo moguće povećati broj medicinskog osoblja, koje se može posvetiti drugim pacijentima, te prostor za smještaj i dijagnostičke postupke.
Kraće čekanje
"Bitno smo povećali redoviti program rada, osobito u ožujku. Naime, već smo krajem siječnja zatvorili covid-odjel na ORL klinici, a sredinom veljače i na Klinici za infektivne bolesti, s tim da su tamo ostale covid-trijaža, dnevna bolnica i ambulanta za koronu. Potom smo početkom ožujka zatvorili covid-odjel na Klinici za kirurgiju, a polako zatvaramo i ostale odjele za covid te se vraćamo u normalu. To je vidljivo iz podataka o radu bolnice za ožujak kad smo, primjerice, imali 1505 kirurških zahvata, dok ih je u siječnju bilo 1120", kaže ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. Alen Ružić.
Dodaje da se smanjilo čekanje na prvi pregled kardiologa s 83 na 31 dan, na ergometriju se čekalo u ožujku 28, a u veljači 38 dana. Slično je i s prvim pregledom kod neurologa zbog glavobolja gdje se čeka 89 dana, a u veljači je to bilo četiri mjeseca. Smanjilo se i čekanje na kompleksnu logopedsku terapiju s 85 na 54 dana.
"Svi su nam covid-pacijenti u ovom trenutku na jednom mjestu, a dosad su bili smješteni na sedam odjela. Naime, trenutačno imamo 65 covid-pacijenata, a u jeku petog vala bilo ih je u prosjeku oko 230. Dakako, to se odmah vidjelo u povećanju opsega ostalog posla jer sad je moguće da se velik broj djelatnika, koji su morali skrbiti o covid-pacijentima, vrati svom uobičajenom poslu", kaže prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb.
"Primjerice, od početka siječnja do sredine veljače u dnevnoj bolnici imali smo 15.991 pacijenta, a u mjesec i pol od početka ožujka do 15. travnja 19.079. U poliklinikama je pregledano gotovo 30.000 pacijenata više u posljednjih mjesec i pol u odnosu na vrijeme od siječnja do sredine veljače, a hospitalizirano je 3000 više pacijenata (8057). Također je povećan i broj operacija s 2462 na 3255. Ukupno smo imali 233.166 pacijenata ili njih 40.000 više. I idućih mjeseci povećavat ćemo obim posla, a to znači smanjenje lista čekanja", objašnjava prof. dr. Ćorušić.
Slična je situacija i u KBC-u Sestre milosrdnice gdje je trenutačno samo 17 covid.pacijenata, od kojih je troje na respiratoru.
Odgođeni zahvati
"Smanjujemo liste čekanja, izvršenje posla je sve veće i tako ćemo nastaviti, uz nadu da više nećemo trebati ponovno otvarati covid-odjele. Smanjenje kapaciteta za koronu omogućilo je da povećamo broj hospitalizacija za ostale pacijente, i to za 23 posto. U dnevnoj su se bolnici u ožujku liječila 5362 pacijenta, a početkom godine liječeno ih je 3605. I liste čekanja na dijagnostici također su smanjene jer je broj pregleda povećan za petnaestak posto, a u ambulantama za desetak posto", kaže prof. dr. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.
Premda se očito bitno promijenila struktura pacijenata u hrvatskim bolnicama u odnosu na ono što se zbivalo protekle dvije godine, a za što je kriva pandemija covida-19, trebat će vremena da se nadoknade brojni odgođeni pregledi i zahvati. Kolika će biti dodatna plaćena cijena pandemije, znat će se vjerojatno tek za nekoliko godina, i to u višku smrtnosti u odnosu na vrijeme prije epidemije.