U Hrvatskoj prvi put manje od 100 tisuća nezaposlenih, u nizu sektora nedostaje radnika

Hrvatska ima povijesno nizak broj nezaposlenih osoba koji je ovih dana, ako se promatra anketna nezaposlenost, vjerojatno pao ispod 100.000.

Za usporedbu, 2002. smo imali i 400.000 nezaposlenih, a 2012. nakon globalne gospodarske krize registrirana nezaposlenost iznosila je više od 338.000.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), trenutačno je na burzi nešto više od 105.000 nezaposlenih, a prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvom tromjesečju ove godine broj anketno nezaposlenih iznosio je 130.000, što znači da je stvarna nezaposlenost u ovom trenutku na rekordno niskoj razini.

Stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju je iznosila 6,5 posto, a u prvom tromjesečju stopa anketne nezaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine bila je na 7,2 posto, što je za 2,8 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju lani, dok je stopa zaposlenosti iznosila 64,2 posto, i to je za 2,8 postotnih bodova više nego lani.

Jutarnji list

U prvom tromjesečju u Hrvatskoj je bilo gotovo 1,7 milijuna zaposlenih, što je porast za više od 60.000 u odnosu na lani, a istodobno broj nezaposlenih je pao za gotovo 50.000. U svibnju je, prema podacima HZZ-a, nezaposlenost smanjena za 7,6 posto u usporedbi s travnjem te čak 20,4 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Trenutačna struktura nezaposlenih je takva da je u 57,4 posto riječ o ženama, polovica su osobe starije od 45 godina, u više od 30 posto slučajeva s niskim obrazovanjem 85,8 posto njih ima radno iskustvo, a najveći je broj nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Od ukupnog broja anketno nezaposlenih u prvom tromjesečju ove godine, nešto manje od polovice je nezaposleno godinu i dulje.

Drugim riječima, Hrvatska ima oko 50.000 ljudi koji su nezapošljivi, odnosno niti ne traže posao, a bazen onih koji bi mogli raditi sve je plići.

Tako je od siječnja do kraja svibnja bilo prijavljeno ukupno 122.000 slobodnih radnih mjesta, a zaposleno je manje od polovice - 60.000. Trenutačno je na burzi 21.300 slobodnih radnih mjesta. Nedavno je državni tajnik u MUP-u Žarko Katić rekao kako ćemo ove godine očito premašiti 100.000 izdanih dozvola za rad stranaca u Hrvatskoj, što je 20.000 više nego prošle godine. Samo do polovice svibnja MUP je izdao gotovo 46.000 dozvola, a lani je taj broj bio premašen tek usred ljeta.

Jutarnji list

Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada, kaže da je u smislu ponude, domaće tržište za mnoga zanimanja deficitarno, a formula za rješavanje problema sastoji se od kombinacije pametne obrazovne politike, prekvalifikacija i politike uvoza radne snage.

- Mi u nekim područjima ne možemo naprijed bez radne snage, a čak su i prekvalifikacije i dokvalifikacije ograničenog dometa jer je riječ o starijoj dobnoj strukturi ljudi koji će teško prihvatiti poslove koji su najviše u potražnji, od poljoprivrede, elektrotehnike i strojarstva, preko turizma, do graditeljstva i IT-ja - smatra Crnković-Pozaić. Takav tip poslova zahtijeva fizičku, mlađu radnu snagu koje nema na tržištu. U tom segmentu, kaže, postoji dobra šansa i država bi to trebala prepoznati i krenuti u smjeru brzog obrazovanja i osposobljavanja OPG-ovaca. Slično je i u IT sektoru gdje se traže osobe koje mogu obavljati jednostavne informatičke poslove.

- U tom bi segmentu trebalo producirati radnu snagu, jer takvih osoba ima vrlo malo, većina ih nakon završene srednje škole odlazi na fakultete. Nedostaje i radne snage u turizmu, graditeljstvu i bez uvoza neće biti moguće nadoknaditi gubitak - kaže. Struktura nezaposlenih na burzi više nije interesantna za tržište rada, dodaje, a ova brojka stvar je strukturnih neusklađenosti - tržište rada traži jedno, a ponuda na HZZ-u je nešto drugo.

- I uz prekvalifikacije i osposobljavanja to je teško ostvariti u kraćem roku. Vrijeme je da politika tržišta rada zauzme sasvim drugačije postavke, a to je da smo deficitarni i da bi trebalo vidjeti koji su nam segmenti najpotrebniji i koja se točno zanimanja treba poticati u smislu upisa u škole, cjeloživotnog obrazovanja, a onda i uvoza radne snage - kaže. Veliki faktor odigrala je i emigracija, ali nedavna analiza koju je radila za sjever Hrvatske pokazala je da se u zadnje tri godine migracijski saldo poboljšao - bilježi se povrat stanovništva iz inozemstva.

- Stvaranje novih perspektiva u Hrvatskoj otvara mogućnost da se mlade, obrazovane obitelji vrate i mislim da bi na tome trebalo dosta poraditi. To nam je velika prilika - zaključuje Crnković-Pozaić.