Broj visokoobrazovanog stanovništva u dobi od 24 do 35 godina u Hrvatskoj je 35,7 posto, pokazuju novi Eurostatovi podaci za 2021. godinu, pri čemu je Zagreb po broju mladih s diplomom u rangu s - Berlinom. Naime, ako je vjerovati statistici, glavni grad ima više mladih s diplomom nego bez nje, čak 50,6 posto, čime ujedno značajno odskače od ostalih regija Hrvatske. Eurostatovi podaci navode da Sjeverna Hrvatska ima 31,2 posto, Panonska 29,4, a Dalmacija i Istra zajedno oko 35 posto.
EU je u zadnje tri godine blago podigla postotak visokoobrazovanih, sa 39,4 posto, koliko ih je bilo 2019., na 41,2 posto, a cilj je do 2030. doseći udio od najmanje 45 posto osoba koje su do dobi od 25 do 34 godine stekle visoko obrazovanje. Valja podsjetiti da je 2008. postotak visokoobrazovanih u Hrvatskoj iznosio 18,5 posto, da bi se već 2010. popeo na 24,5 posto.
Prema podacima Eurostata, na vrhu europske ljestvice su 22 regije s najmanje 55 posto mladih sa završenim fakultetom. Riječ je, kako je navedeno u izvješću, o glavnim regijama Litve, Francuske, Poljske, Irske, Luksemburga, Danske, Mađarske, Nizozemske, Švedske, Češke, Cipra, Španjolske i Belgije. Relativno visok udjel stanovništva sa stečenim tercijarnim obrazovanjem je u nekoliko regija specijaliziranih za inovacijske i istraživačke centre, odnosno visokotehnološku proizvodnju, poput Utrechta u Nizozemskoj, južnoj Irskoj i provinciji Brabant Wallon u Belgiji. Interaktivna karta EU pokazuje kako, primjerice, 65,5 posto stanovnika Utrechta ima visoku stručnu spremu.
Veliki gradovi
Promatrano po gradovima, više od 60 posto osoba mlađe generacije s diplomom imaju gradovi poput Praga, Stockholma, Osla i Züricha. Dok je u Belgiji 51 posto generacije između 25 i 34 godine s diplomom, u Irskoj ih je 61,7 posto. Francuska je među zemljama koje su se popele iznad 50 posto mladih s tercijarnim obrazovanjem, kojih je u Grčkoj 44,2 posto, Finskoj 40 posto, a Švedskoj 49 posto. Eurostatovi podaci za Nizozemsku pokazuju da je u toj državi 55,6 posto mladih s diplomom. Podaci za Hrvatsku pokazuju pak da je u dobnoj skupini od 25 do 34 godine 2019. bilo 35,5 posto visokoobrazovanih, 2020. godine 36,6, da bi lanjska statistika pokazala spomenutih 35,7 posto. Ivica Šušak, državni tajnik za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, uočava neusklađenost među regijama Hrvatske, unatoč težnji da imamo jednaku kvalitetu i dostupnost studijskih programa svim građanima.
- Ovo je samo jedan od pokazatelja da visoko obrazovanje nije usklađeno s tržištem rada, odnosno da je postalo samo sebi svrha. Po čemu to vidimo da su stanovnici Zagreba toliko silno akademski obrazovani? Po našemu radu, transferu tehnologija, inovacijama, kulturi, umjetničkoj nadogradnji? Moj je dojam da je svrha dobrom dijelu studijskih programa samo kupovina socijalnog mira kako bi ljudi mogli studirati. U Dalmaciji, primjerice, imamo sve manje studenata u STEM području jer mladi ne žele studirati zahtjevne studije. Sve to skupa oslikava simptom na temelju kojega tek treba utvrditi dijagnozu visokog obrazovanja - komentira Šušak.
Pogled unatrag
Pogled unatrag za Hrvatsku pokazuje da je 2014. godine imala 27,4 posto stanovnika starijih od 19 godina koji su imali završenu tek osnovnu školu ili niti nju. Prevladavao je udio osoba - 55 posto - sa srednjom stručnom spremom. Statistički se Zagreb i tada izdvajao, a po jednoj od interaktvinih karata pripremanih na temelju podataka DZS-a, udio visokoobrazovanih tada je iznosio 30,8 posto, pri čemu je u četvrti Gornji grad Medveščak čak 52,9 posto stanovnika starijih od 19 godina imalo visoko obrazovanje. Nova Eurostatova statistika ne pokazuje podatke za Zagreb u 2019. i 2020. s obzirom na to da je glavni grad tek 2021. postao zasebna statistička regija. Europske regije s najnižim udjelom visokoobrazovanog stanovništva - manjim od četvrtine u populaciji od 25 do 34 godine - uglavnom su koncentrirane u istočnim državama EU-a. Te su regije okrakterizirane kao ruralne s relativno visokim udjelom stanovništva koje se bavi poljoprivredom te kao takve imaju nisku zastupljenost ponude zapošljavanja u zanimanjima koja zahtijevaju visok stupanj obrazovanja. S druge pak strane, pojedine regije s niskim udjelom visokoobrazovanog stanovništva opredijelile su se na jačanje strukovnog obrazovanja, nakon kojega učenici izlaze na tržište rada. Najniži udio stanovnika s visokim obrazovanjem zabilježen je u tri rumunjske regije u kojima se taj postotak kreće od 15,3 do 17,5 posto.