U EU ulazimo kao siromašna članica. Iza nas su samo Bugari i Rumunji

Kada za godinu dana postane punopravna članica Europske Unije, Hrvatska će biti na dnu ljestvice prema bruto nacionalnom dohotku po stanovniku prema paritetu kupovne moći. U odnosu na prosjek Europske Unije, iza Hrvatske jedino su Latvija, Rumunjska i Bugarska, a sve preostale 24 države članice, prema tom kriteriju, možemo smatrati bogatijima od Hrvatske. Pokazali su to zadnji podaci koje je jučer objavio Eurostat, Statistički ured Europske komisije.

Ovi podaci pokazuju zabrinjavajući trend Hrvatske u posljednje dvije godine jer, kako idemo prema punpravnom članstvu, razlika u odnosu na ostale zemlje Europske Unije povećava se, umjesto da se smanjuje. Prema podacima za 2008. i 2009. godinu, hrvatski BDP po stanovniku bio je na razini od 64 posto prosjeka 27 država članica EU. Tada je Hrvatska iza sebe ostavila čak sedam država članica, uključujući i Poljsku i Mađarsku.

Latvijski napredak

Najnoviji podaci pokazuju da su po tom indeksu bogatstva iza Hrvatske, sa 61 posto EU prosjeka, jedino najsiromašnije zemlje EU - Bugarska, Rumunjska i Latvija. Ispred posljednje smo za samo 3 posto. Latvija je za samo godinu dana smanjila razliku u odnosu na EU prosjek za nevjerojatnih 7 posto nakon što je uvela i provela stroge mjere štednje i reformi nakon krize 2008. Zato se očekuje da će i ona, ako se taj trend nastavi, brzo prestići Hrvatsku, koja će tada ostati u skupini s Bugarskom i Rumunjskom kao najsiromašnijim državama EU.

Najbogatiji u EU i nadalje je Luksemburg, s čak 274 posto BDP-a u odnosu na EU prosjek, a slijede ga Nizozemska sa 131 te Austrija sa 129 posto. Eurostat objašnjava da u Luksemburgu radi mnogo državljanja susjednih zemalja članica EU koji pridonose ukupnom BDP-u, ali oni ne sudjeluju u zbrajanju BDP-a po glavi stanovnika. Zbog toga je postotak za Luksemburg tako velik.

Zanimljivo je da Hrvatsku mnogi u EU ne doživljavaju kao siromašnu, a taj dojam stječu na temelju cijena u Hrvatskoj. Ne samo kolege novinari iz istočnoeuropskih država članica nego i oni iz Nizozemske, Belgije i Danske kažu da su cijene u Hrvatskoj gotovo na razini onih u EU.

Hrvatska je međutim jedna od rijetkih država kandidata, sada sa statusom države pristupnice u punopravno članstvo, čije članstvo podupiru i građani Europske Unije. Čak i sa 61 posto EU prosjeka Hrvatska je daleko ispred drugih zemalja regije. Iako je po indeksu BDP-a po stanovniku dva puta siromašnija od Austrije, Hrvatska je po istom mjerilu dva puta ispred Srbije. U odnosu na susjednu Sloveniju, sada već dobro integriranu članicu EU, Hrvatska ne zaostaje mnogo, samo 23 posto. U susjednoj Sloveniji trend je također negativan. Kod njih je prije tri godine BDP u odnosu na EU prosjek bio čak 91 posto, čime se Slovenija uz Cipar približila cilju, da bude među prvim novim članicama koje će dostići EU prosjek po tvom kriteriju. No u samo tri godine i slovenski BDP pao je za punih 7 posto u odnosu na EU prosjek.

Koliko će EU pomoći

U praksi, proces približavanja EU i prve godine članstva pomogle su svim novim državama članicama da smanje razliku u odnosu na druge članice EU. Zbog toga i postoje kohezijski fondovi za pomoć manje razvijenim državama i regijama, a novim državama članicama omogućuje se da budu neto korisnici EU proračuna, znači manje daju za proračun nego što iz njega mogu dobiti za projekte. Međutim, nisu sve države uspjele podjednako iskoristiti članstvo. Litva je među onima koje su u samo osam godina članstva u EU uspjele smanjiti razliku za punih 11 posto i sada su ispred Hrvatske.

Hrvatske se može tješiti da je njezin standard znatno bolji nego u ostalim zemljama regiji. Ako bi se usporedile s prosjekom EU, nakon Hrvatske najbolje stoje Crna Gora sa 43 posto EU prosjeka, Makedonija sa 36, a slabije su Srbija sa 35, Albanija sa 31 te Bosna i Hercegovina sa 29 posto. Upravo će Crna Gora, ako se postigne konsenzus, u utorak otvoriti pregovore o članstvu u EU, čime će postati prva država regije nakon Hrvatske koja otvara pristupne pregovora. Standard i gospodarstvo iznimno mnogo utječu na to koliko je neka zemlja kandidatkinja poželjna za članstvo u EU. U doba financijske krize, grčkog slučaja i sve većeg nezadovoljstva građana u bogatijim zemljama EU, poput Nizozemske, Danske, Njemačke, Švedske i Velike Britanije, postavlja se pitanje moraju li one raditi za ostale članice i pomagati im. Takvi su stavovi nesumnjivo populistički ali, kako nam kažu diplomati iz tih zemalja, oni imaju sve više utjecaja i na političke strukture koje ipak ističu da je očuvanje principa solidarnosti nužno za nastavak zajedničkog europskog projekta, jer blagostanje nije jedini cilj. Tu su i mir i dugoročna stabilnost.

Nije ni čudo da bi građani EU najviše voljeli da se u članstvo prime Švicarska, Norveška i Island, ali te su zemlje prebogate, daleko iznad EU prosjeka, pa to same ne žele. Norveška bi, da je u EU, sa 189 posto bila druga najbogatija članica, a Švicarska sa 151 posto treća, s tim da je njihov BDP realniji nego onaj Luksemburga.

ACI indikator

Po bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika Hrvatska je ispred Turske, koja ostvaruje samo 52 posto EU prosjeka. Hrvatska je međutim iza Turske po indeksu trenutne individualne potrošnje (Actual Individual Consumption AIC). Iako se BDP po glavi stanovnika koristi kao indikator razine bogatstva i blagostanja, on nije i jedini indikator. ACI se smatra boljim indikatorom jer obuhvaća i stanje kućanstva i homogeniji je indikator od BDP-a. ACI sadrži korištenje dobara ili usluga od pojedinca, bez obzira na to da li ih plaćaju kućanstva, organizacije, vlade ili neprofitne organizacije. Zato se prema tumačenju Eurostata u međunarodnim krugovima ACI koristi kao bolje mjerilo.

Po tom indeksu Hrvatska je dostigla 56 posto EU prosjeka, što je također pad od 4 posto u odnosu na 2008. godinu.

Iako je prilično siromašna u odnosu na EU, Hrvatska stoji na višem mjestu prema volumenu razine cijena (Price Level Indicies) koji se računa prema potrošačkoj košarici. Prema tom indikatoru najskuplja država Europske Unije je Danska sa 147 posto EU prosjeka, slijedi Luksemburg sa 132 posto, pa Švedska sa 126 posto. Hrvatska je pritom dostigla razinu od 71 posto u odnosu na EU prosjek. Prema tom indikatoru, Hrvatska je na ljestvici ispred čak devet članica EU koje su znatno jeftinije od nje.

Europska Unija upozorila je Hrvatsku da mora hitno raditi na poboljšanju investicijske i poslovne klime jer su izravne strane investicije u hrvatsko gospodarstvo gotovo prestale i ono je teško pogođeno globalnom financijskom krizom.

Uz veliku nezaposlenost i visoke cijene, bez obzira na veće plaće u odnosu na neke države Europske Unije, hrvatski građani nisu bogati. Zato iz EU i dalje pozivaju Hrvatsku da se što bolje pripremi za korištenje sredstava iz EU fondova, za reformu tržišta i gospodarski rast, jer članstvo u EU, iako će pomoći, neće samo po sebi riješiti problem. Trend pada bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika samo je još jedno upozorenje.