U dva mjeseca u Hrvatskoj se rodilo 12 filipinskih beba, bivši ministar hoće organizirati krštenje...

Kad neće Hrvati, hoće Filipinci. Samo u zadnja dva mjeseca, u Hrvatskoj se rodilo dvanaest filipinskih beba, sve od parova koji su tu izdaleka došli raditi slabo plaćene poslove. Filipinski baby boom u Hrvatskoj, najviše u Zagrebu, pa onda i drugim hrvatskim gradovima, potvrdio je za Jutarnji list Davor Štern, bivši ministar gospodarstva, počasni generalni konzul Republike Filipina u Hrvatskoj.

"Nekako su se svi uskladili u isto vrijeme", kaže nam u telefonskom razgovoru. Štern, koji konzularnu dužnost za Filipince radi već dvadeset godina, veli da je sve filipinske parove osobno upoznao jer su morali doći do njega i pokazati mu bebe da im naprave isprave.

"Njihova je službena ambasada u Beču, a onda mi uzmemo njihove podatke i šaljemo ih tamo da im naprave putovnice", objasnio je.

Štern kaže da sada razmišlja da za Filipince organizira zajedničko krštenje djece. Filipinci su, naime, većinom katolici, 80 posto njihova stanovništva se tako izjašnjava i jedina su katolička zemlja u Aziji.

"Mislim da bi to bila lijepa gesta. Većina njih je tu došla raditi slabo plaćene poslove, uglavnom nemaju dovoljno novaca da bi sami tako nešto organizirali. Zasad još ispitujemo među njima ima li za tako nešto interesa", govori.

Iako je ideja o grupnom filipinskom krštenju u povojima, Štern misli da bi idealna lokacija bila zagrebačka crkva sv. Blaža, u Deželićevoj, koja ionako svake nedjelje organizira svete mise na engleskome jeziku za strance i turiste.

"Najviše Filipinaca iz Zagreba nedjeljom tamo odlazi na misu, tako mi kažu, jer je mogu pratiti na engleskom", priča Štern.

Inače, Filipinaca je u Hrvatskoj trenutno oko 11 tisuća, a što se dalekoistočnih radnika tiče, treća su najbrojnija skupina ispod Nepalaca i Indijaca (ako ne računamo radnike iz BiH, Srbije i Makedonije, kojih je najviše). Prije dvije i pol godine bilo ih je 70, napominje Štern.

"Oni su u vrlo kratko vrijeme došli u Hrvatsku i naš državni aparat nije bio spreman za takav nagli priljev strane radne snage u različitim sektorima", govori Štern koji u zadnje vrijeme sve češće istupa s problematikom stranih radnika. Prema njemu, više treba raditi na njihovoj integraciji. Recimo, Slovenija traži 400 medicinskih sestara koje će doći raditi u Sloveniju, a pripremu i učenje jezika vrše na Filipinima. Prema Šternu, isto bi to trebala i Hrvatska, slati učitelje hrvatskog jezika na Filipine da tamo pripremaju radnike na dolazak.

"Smeta me da što su neki Hrvati bezobrazni prema stranim radnicima. Opsovat će na ulici dostavljača Neplaca, ali dostavljača Hrvata se boje, a možda neoprezno voze jedan i drugi", govori Štern.

Usput, Hrvatska je među europskim zemljama s najgorim demografskim pokazateljima. U 2022., kaže DZS, rodilo se najmanje djece u Hrvatskoj u posljednjih stotinu godina. Samo su četiri grada od 127 imala veći broj rođene djece od broja preminulih: Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski. Rođeno je, dakle, 2022. ukupno 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, a umrlo je 56.979 osoba. Prirodnim putem u jednoj se godini stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara.