Hrvatski startupi ove su godine postali mainstream gospodarska tema. Iako bi zbog korone svi rado zaboravili 2020. godinu, ona je za mlade, inovativne tehnološke tvrtke u Hrvatskoj bila najbolja dosad. Ove godine u hrvatske startupe uloženo je više od 300 milijuna dolara, dogodio se najveći startup exit, onaj Nanobita u vrijednosti gotovo milijardu kuna, a u Hrvatskoj je sada i prvi startup jednorog, Infobip, i trenutačno se računa da je broj aktivnih startup tvrtki premašio brojku 500, a samo u najvećem coworking prostoru u nas, zagrebačkom Ziceru, više ih je od sto. K tome, s trećim lokalnim VC fondom, koji je dobio prve dozvole za rad, lokalno se nudi više od 100 milijuna eura investicijskog kapitala.
NovacHR, gospodarska rubrika Jutarnjeg lista, stoga vam predstavlja prvi nezavisni popis domaćih mladih, inovativnih tehnoloških tvrtki koje vrijedi pratiti u sljedećoj godini: “NovacHR TOP10 hrvatskih startupa za praćenje u 2021.”. Riječ je o prvom popisu u nas koji su sastavili profesionalci koji surađuju s hrvatskim startupima na dnevnoj bazi, u njih investiraju i aktivno prate njihov razvoj. U žiriju su bili: investicijski menadžer SC Venturesa Vedran Blagus, principal u Fil Rouge Capitalu Stevica Kuharski, direktor Zicera Frane Šesnić i novinar i urednik u Jutarnjem listu Bernard Ivezić. Cilj nam je ovim izborom upozoriti na osnivače startupa i njihove timove koji su dokazali da donose rezultate, a ne samo one koji stvaraju najbolju promotivnu ili PR maglicu.
Svi startupi, naime, slijede marketinšku strategiju “Fake it till you make it” ili “muljaj dok ne uspiješ”, doslovno svi, jer to je globalni standard koji je postavila Silicijska dolina. Međutim, dio startupa i njihovih osnivača i timova, iako prisiljeni slijediti taj standard, ujedno isporučuje rezultate! Njih se najteže prepoznaje, a upravo su oni najzaslužniji za širenje pozitivnih vrijednosti u hrvatskom startup ekosustavu i njih želimo istaknuti.
NovacHR TOP10 hrvatskih startupa za praćenje u 2021., prema izboru žirija, su (abecednim redom): AdScanner, Agrivi, Amodo, Ascalia, Cognism, Infobip, OptimoRoute, Oradian, ReversingLabs i Rimac Automobili. Ovi startupi i njihovi osnivači nisu jedini koje bismo pohvalili u hrvatskom startup ekosustavu, ali najviše i najbrže podižu ljestvicu. Žiri je u užem krugu finalista imao čak 32 domaća startupa, među inima: Aircash, City Connect, CircuitMess, DaiBau, Dotmatrix, Lebesgue, Robotiq.ai, SofaScore, Spotise, Stype CS, Miret, Wasp i Zipato. Drugim riječima, potencijal na domaćoj sceni itekako je velik, posebno kad uzmemo u obzir da postoji i druga krajnost, oni koji samo rade i ništa ne govore, odnosno svima se drže ispod radara.
Poslovni pokazatelji deset startupa za praćenje u 2021. s NovacHR-ova popisa vrlo su zanimljivi. Ti su startupi samo u Hrvatskoj, dakle bez međunarodnih operacija, lani stvorili više od pola milijarde kuna prihoda i zaposlili 1435 ljudi. S obzirom na to da u prosjeku imaju rast prihoda veći od 100 posto godišnje i po broju zaposlenika rastu i po 30 i više posto, njihove su brojke za 2020. još veće.
Kad se uzme u obzir da svi oni izvoze i prodaju na međunarodnim tržištima, odnosno da većina prihod konsolidira na globalnoj razini, i da samo Infobip za 2020. računa prihod veći od milijardu dolara i oko 2500 zaposlenika, onda je ovo ujedno i popis tvrtki koje se već pomalo mogu uspoređivati s najvećim kompanijama u Hrvatskoj iz drugih industrija od energetike, telekomunikacija do turizma i poljoprivrede. I dok za Infobip, koji je jedan od deset startupa za koje smatramo da ih treba pratiti u 2021., već znamo da je jednorog, o čijoj se tržišnoj vrijednosti već sad nagađa da bi mogla biti čak blizu dvije milijarde dolara, na NovacHR popisu još su barem tri startupa s natprosječnim potencijalom da u sljedećem razdoblju postanu jednorozi: Oradian, ReversingLabs i Rimac Automobili.
Uvjereni smo pak da će startupi s ovog popisa u 2021. kvalitetno rasti, ne samo zato što imaju osnivače koji su se dokazali rezultatima, nego i zato što imaju dobre timove, fokusirani su, imaju jako financijsko zaleđe i djeluju u industrijama u koje se globalno i na europskom nivou najviše ulaže i od kojih se najviše očekuje od rješenja za industriju 4.0, budućnost prijevoza, rješenja koja pomažu tvrtkama da poslovno rastu tijekom pandemije i lockdowna pa sve do rješenja u poljoprivredi i računalnoj sigurnosti.
Rekordne brojke za hrvatski startup ekosustav nisu iznimka nego tržišni trend koji je izražen u cijeloj Europi. Najveći europski startup fond Atomico u novom istraživanju State of European Tech navodi da je, kako se zasad čini, 2020. bila najbolja za startupe u Europi uopće. U odnosu na prošlu godinu, investicije su porasle za više od 500 milijuna dolara, na ukupno 41 milijardu dolara. Atomico je 2017., kao prvi strani igrač, prvi put Hrvatsku stavio na svjetsku startup mapu, objavivši da je od 2012. do 2016. u mlade, inovativne, tehnološke tvrtke u nas uloženo 100 milijuna dolara. Za 2019. godinu sad navodi da su ta ulaganja u nas dosegnula 154 milijuna dolara. No, Atomico se našao i u jednom problemu. Trenutačno nema jednoznačnog odgovora što je to hrvatski startup.
Iako postoje različita tumačenja što bi trebao biti startup, a onda i hrvatski startup, u ovom smo popisu odlučili za početak pristupiti prema domaćoj startup zajednici što je moguće najraširenijih ruku. Hrvatskim startupom prozvali smo svaku brzorastuću tehnološku tvrtku koja ima barem jednog hrvatskog osnivača, koja se uključila u hrvatski startup ekosustav i koja aktivno komunicira s investicijskom zajednicom, bilo da je već primila ili planira primiti investiciju. Dakako, takav pristup daleko je od idealnog.
Međutim, treba biti svjestan da hrvatsko gospodarstvo ni nakon tri desetljeća od osamostaljenja države nije uspjelo izaći iz tranzicije pa stoga smatramo da bi stroga metodološka ograničenja za domaće startupe, koji ovdje uspijevaju unatoč svemu a ne zahvaljujući nekim za njih krojenim uvjetima kao što se to radi u Silicijskoj dolini, Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Kini ili Singapuru, dakle, da bi takva ograničenja, barem zasad bila licemjerna.
Posebno prema tvrtkama i njihovim osnivačima koji promiču sve ono o čemu mnogi samo pričaju: proizvodnju vlastitih proizvoda, izvoz, izvrsnost u poslovanju i dobre radne uvjete za svoje zaposlenike. Zato na popisu ima i tvrtki koje nisu nastale tek prije tri ili pet godina, koje imaju zaposlenika i prihoda da ih se može svrstati u srednja poduzeća, čije su središnjice registrirane izvan Hrvatske itd.
Oni su u traženju načina kako uspjeti pronašli neke svoje, praktično izvedive poslovne i ine modele. Jesu li sva rješenja koja su pronašli idealna za hrvatsko gospodarstvo, nisu! Bilo bi bolje da svih deset hrvatskih startupa od kojih očekujemo najveća postignuća u 2021. ima sjedište u Hrvatskoj, kao što to ima tvrtka Rimac Automobili, i da pri tome primaju investicije upravo ovdje u Hrvatskoj, a ne da je Rimčev startup po tome iznimka. No, zato je ovaj izbor ujedno dobar povod za kvalitetnu raspravu o tome što želimo da bude hrvatski startup i što ćemo točno učiniti da bi se to postiglo.