U HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' bilo je riječi o problemima hrvatskog pravosuđa.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica govorio je o spajanju ta dva ministarstva.
- Što se tiče stanja u pravosuđu postoje određene problematične točke s kojima ćemo se suočiti u ovome mandatu. Jedan od izazova je i dugotrajnost postupaka, rekao je Malenica i dodao da se velika sredstva ulažu u ubrzavanje sudskih postupaka kako bi pravosuđe bilo brzo i efikasno. Istaknuo je i da je tijekom posljednjih godina smanjen broj neriješenih predmeta. Izmjenama zakona planira se i eliminirati elemente koji dovode do odugovlačenja postupka.
U 2021. godini je njegovo ministarstvo zadalo cilj da se riješe svi predmeti stariji od sedam godina, a takvih ima oko 25.000.
Hrvatska je u vrhu po priljevu predmeta u Europskoj uniji. Godišnje se riješi 1,2 milijuna predmeta, a neriješeni se stalno smanjuju i trenutno ih je 46.000, rekao je ministar Malenica.
Sudac Ivan Turudić govorio je o takvim predmetima na zagrebačkom Županijskom sudu. Sada ih je oko 700, a prije deset godina bilo ih je 15.000.
- Niz je razloga zašto postupci dugo traju. Najlakše je to riješiti ako je sudac kriv za predugo trajanje postupka - pokrene se stegovni postupak, kaže Turudić.
Većina odvjetnika su korektni, smatra Turudić, no jedan dio njih također otežava posao i odugovlači procese.
Predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Zlata Đurđević je u HRT-ovoj emisiji rekla da loša reputacija hrvatskog pravosuđa proizlazi iz medijski eksponiranih slučajeva.
- Samo ako se sjetimo postupaka Sanaderu ili Horvatinčiću koji još uvijek nije u zatvoru, a riječ je o kaznenom djelu je iz 2011. To je negdje u ocijeni kaznenih postupaka protiv političara i protiv moćnih osoba, protiv ministara, protiv predsjednika Vlade, tu se zapravo ocjenjuje neovisnost sudstva i tu postoji ta percepcija javnosti koja će procjenjivati da li naše pravosuđe radi, naglasila je Đurđević.
Takvi postupci protiv moćnih ljudi, ističe, predugo traju i šalju krivu poruku da se nekome pogoduje.
Na Turudićevo pitanje znači li to da onkološke bolesnike treba poslati u zatvor, ponovila da postupak ne smije tako dugo trajati.
Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela kaže da je Hrvatska po ažurnosti slučajeva 12. u Europi, stopa ažurnosti je 102%, dok je vrijeme trajanja postupka 137 dana.
Na medijski praćenom dugotrajnom postupku s 12.000 stranica, kaže Mrčela, radi samo jedan sudac.
- Kad imate ovakav predmet i kad imate pet ili 10 ili 15 optužnica i kad imate činjenični opis na 30 stranica, koji je u jednoj rečenici, onda vi ne možete taj postupak riješiti u razumnom roku u tri godine. Za pročitati imate spis od 50.000 stranica, a nakon toga treba izdvojiti ono što je bitno i treba ocijeniti sve što je bitno. Uz to još imate i stranke koje sudjeluju u postupku, koje naravno, svaka ima svoj interes, kaže Mrčela i dodaje da je bitno da se stvari rade određenim redoslijedom jer to nalaže zakon, pa je i za to potrebno vrijeme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....