Turista je manje, a glavnu pouku očito nismo naučili: Sada nam prijeti veliko srozavanje imidža

Ovogodišnji je srpanj na Jadranu očekivano bio nešto slabije turistički posjećen nego lanjski. Očekivano, jer je već sredinom srpnja bilo jasno da je situacija u odnosu na lani nešto drugačija, a i u najživljim se turističkim mjestima osjetio manji broj ljudi, kako na plažama tako i u ugostiteljskim objektima, posebno početkom mjeseca.

U jadranskim županijama ukupno je u srpnju, po podacima Hrvatske turističke zajednice, bilo 3,4 posto ili oko 155 tisuća manje turista nego u lanjskom srpnju. U svim tim županijama pojedinačno se minusi dolazaka kreću od oko tri do oko šest posto, što primjerice za Istarsku županiju znači da ju je u srpnju ove godine posjetilo oko 43 tisuće turista manje nego u lanjskom.

Tako su, primjerice, sva veća turistička središta poput Poreča (-4%), Rovinja (-4%), Umaga (-4%) i Medulina (-6%) imala po nekoliko postotaka manje dolazaka nego lani, dok su u tim mjestima noćenja neznatno pala za jedan do dva posto.

Za Primorsko-goransku županiju taj minus znači (Kvarner) oko 36 tisuća dolazaka manje, za Splitsko-dalmatinsku oko 26 tisuća manje, Zadarsku oko 20 tisuća manje. Dubrovačko-neretvanska županija jedina je u srpnju imala porast broja dolazaka turista, od blagih 0,6 posto, odnosno bilo ih je oko 2600 više nego u srpnju 2023.

U toj je županiji, uz još Istarsku i Splitsko-dalmatinsku, u srpnju 2024. bilo i nešto malo više noćenja nego u srpnju 2023., za 0,1 pa do 1,5 posto više, dok je u ostalim jadranskim županijama noćenja bilo od oko jedan do oko tri posto manje. Ukupno je na Jadranu u srpnju bilo oko 0,5 posto manje noćenja, što je oko 163 tisuće manje.

Na kontinentu je pak situacija raznolika. Grad Zagreb se u kontinentalnom dijelu zemlje ističe ukupnim turističkim dolascima i noćenjima tek nešto manjim od ukupnog prometa u svim ostalim kontinentalnim županijama, kao i time što je među svim županijama u srpnju među rijetkima s porastima dolazaka turista, za 1,3 posto ili oko 15,5 tisuća više.

No noćenja je u Zagrebu bilo 3,4 posto ili oko 9000 manje nego u lanjskom srpnju. Od ostalih kontinentalnih županija u pet je došlo manje, a u osam više turista u srpnju, ali su kao i jadranske ukupno u minusu, od 1,1 posto, odnosno posjetilo ih je ukupno oko dvije tisuće turista manje nego u srpnju prošle godine.

Ukupno gledajući noćenja, rezultat za srpanj je praktički jednak kao 2023., no evidentno je još od lani da svjedočimo nešto manjem turističkom prometu usred ljeta. Lani se to vidjelo na kolovoškom rezultatu u noćenjima kada se u cijeloj državi ostvaruje najveći turistički promet po, naravno, najskupljim cijenama.

Te brojke nisu bile velike, ali su u odnosu na prethodne sezone, kada je Hrvatska nakon svakog mjeseca slavila dobre brojke i velike pluseve, za dio turističkih djelatnika ipak bile razočaravajuće. U konačnici se na kraju godine taj promet popeglao, no činjenica je da jedan tjedan u kolovozu "stoji" kao pola ili cijeli mjesec u travnju ili svibnju. S druge strane, špica sezone u Hrvatskoj je već neko vrijeme došla do plafona u smislu održivosti infrastrukture, iako broj smještajnih kapaciteta i dalje rapidno raste.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ističe da nema govora ni o kakvom podbačaju sezone.

Kristjan Staničić

Goran Šebelić/Cropix

- Bilježimo gotovo izjednačenje rezultata noćenja u odnosu na srpanj 2023. i to je ono što je najvažnije. Turistička godina u skladu je s našim očekivanjima. Riječ je o uobičajenoj godini, s uobičajenim oscilacijama i trendovima turističkog prometa u kojoj se sva naša konkurencija u cijelosti vratila u tržišnu utakmicu. Od 17. srpnja, baš kao i lani, u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi preko milijun gostiju, tako je i danas, kada u zemlji boravi 1,1 milijun gostiju.

U dosadašnjem dijelu kolovoza u Hrvatskoj je ostvareno 2,5 milijuna dolazaka i 16,3 milijuna noćenja, što u usporedbi s istim razdobljem lani predstavlja izjednačenje rezultata. Pred nama je još ostatak kolovoza, u kojem očekujemo gotovo maksimalno popunjene kapacitete, a onda nam slijedi posezona, za koju su najave vrlo dobre i to je ono što nas doista najviše zanima, rast turističkog prometa u predsezoni i posezoni - kazao je.

Dodao je da je njihov cilj odmaknuti se od pukog brojanja gostiju i ponuditi adekvatnu kvalitetu za novac te cjelogodišnje poslovanje u turizmu po načelima održivosti.

Ministar turizma Tonči Glavina dodao je da o rekordima u ljetnom i najaktivnijem dijelu godine više ne trebamo govoriti.

- Turistički promet koji smo ostvarili u srpnju je na razini 2023. godine i taj minus od 3% u dolascima te broj noćenja na razini prošle godine, zasigurno nije pokazatelj lošijeg ljetnog dijela turističke godine.

Dosadašnji dio kolovoza gotovo je na razini prošle godine.Kada gledamo na nivou cijele godine, mi bilježimo 2 posto više dolazaka i jedan posto više noćenja što nam pokazuje da ostvarujemo rezultate koje i želimo – rast u pred i posezoni.Predsezona je bila rekordna u odnosu na prošlogodišnju rekordnu te je sada važno da i u posezoni nastavimo s dobrim rezultatima, zaključio je.

U konačnici, smanjenje prometa u srcu ljeta i nije tako loša vijest kada govorimo o održivom turizmu. No svima bi koji se bave turizmom, a nisu u velikim hotelskim i turističkim sustavima te ne prate na dnevnoj bazi što se događa s tržištima, s druge strane trebalo biti jasno zašto se to događa i kako se pripremiti na neko buduće razdoblje. Jer je otvaranje novih sezonskih ugostiteljskih objekata, kao i smještajnih kapaciteta, uz ogroman bum nekretninskog biznisa i dalje u uzlaznoj putanji, dok je potražnja očito nešto manja.

Time je već od lani evidentan trend dampinga cijena u posljednji tren, što u konačnici ruši ukupan ugled i imidž hrvatskog turizma.