Trule jagode, ugrožene i trešnje, pčelari očajni: ‘Umjesto da skupljaju nektar, znate što sad pčele rade?‘

Iako stara pučka meteorološka izreka za poljoprivrednike kaže "svibanjske kiše padajte što više", ovogodišnje su, izgleda, prevršile svaku mjeru.

Velike količine oborina i povijesno visoke razine vodostaja uz naselja poplavile su i polja u kojima je sada ugroženo branje sezonskog povrća i voća, a ako se nastavi ovakvo nestabilno i vlažno vrijeme, probleme će imati i ratari s usjevima poput pšenice, uljane repice i kukuruza.

Poplavljena polja jagoda kod Vrgorca i u dolini Neretve prekinula su berbu jagoda, a proizvođači sada strahuju od truljenja jagoda uslijed velikih količina oborina i vlage u zraku. U opasnosti je i voće koje upravo dozrijeva, poput domaćih trešanja, kaže nam Željko Ledinski, predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.

- Iako domaćih trešanja zbog vremenskih nepogoda nema ni iz Dalmacije na tržnicama, u trgovačkim centrima pojavile su se španjolske trešnje po rekordnim cijenama koje su lažno deklarirane kao domaće. Godinama upozoravamo na potrebu češćih kontrola deklariranja voća koje ruši cijenu domaćim proizvođačima i dovodi ih na rub propasti, zbog čega bilježimo sve manju proizvodnju - kaže Ledinski.

Krško tlo

Zbog učestalih oborina ranije sorte trešanja dobivaju previše vlage iz zraka umjesto iz korijena, pa Ledinski kao proizvođač pretpostavlja da će doći do pucanja plodova i otežanog pristupa mehanizacije u poplavljene voćnjake, što će onemogućiti dodatne tehnološke mjere za spas uroda.

Slične probleme imaju i proizvođači jabuka i bobičastog voća. I u Udruzi povrćara nemaju dobrih vijesti iz plastenika i staklenika. Velike količine vode koja u kraškim područjima izvire iz krševitog tla već su "obrale" mnogo mladog zelja, kelja, poriluka, češnjaka, luka i krumpira

Nisu samo u pitanju prinosi koji dolaze ranije iz priobalja, itekako su upitni i oni iz kontinentalnog uzgoja, gdje će poplave nakon povlačenja iziskivati dodatne troškove za spas uroda, a to su često kemijska sredstva rizična za zdravlje krajnjih konzumenata.

Visoke cijene

Sve to nisu dobre vijesti za potrošače jer će smanjeni urod dovesti do povećanja cijena povrća i voća, a nema utjehe ni iz naših tradicionalnih uvoznih tržišta poput Italije, iz koje uvozimo najviše sezonskog voća i povrća. Tamo su poplave uništile velike površine planirane proizvodnje koja se tek oporavila od štednje u zimsko vrijeme, kada su mnoge velike tvrtke odustale od uzgoja u grijanim prostorima zbog skoka cijena energenata.

Uporna kiša koja ne prestaje od početka svibnja i niska temperatura dovele su do očaja i pčelare jer je, po svemu sudeći, izostala glavna kontinentalna paša. Ona na bagremovu cvijetu, koji zbog nedostatka sunca nije ni procvjetao, pa je, kako nam kaže Dražen Kocet, predsjednik Hrvatske pčelarske zajednice, nastala "pomutnja u košnici".

- Umjesto da skupljaju nektar, pčele su u košnicama i moramo ih prihranjivati u očekivanju sunca i drugih paša, poput onih na amorfi, kestenu i lipi. U svojih 200 košnica već sam trebao imati oko 40 kilograma meda, a nema ga ni tri - kaže nam Kocet.

Kako poručuju agrarni stručnjaci, najava meteorologa kako bi kraj tjedna trebao donijeti stabilnije vrijeme uz sušna i sunčanija razdoblja za proizvođače hrane bit će samo znak za početak spašavanja uroda u očekivanju novih, sve neizvjesnih prognoza usred klimatskih promjena.