Agencija za lijekove EU-a u ponedjeljak treba donijeti odluku hoćemo li se cijepiti trećom dozom Pfizera protiv COVID-a. Navodno ne treba očekivati konkretan stav Agencije već preporuku Nacionalnim stožerima da sami odluče.
Slovenija je nakon smrti 23 godišnjakinje koja je primila jedno cjepivo Jonson povukla iz upotrebe to američko cjepivo dok Hrvatska i dalje dvoji. Zašto ulazimo u novu dvojbenu fazu kada je riječ o cjepivima odgovara u Studiju 4 Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci, donosi HRT.
- Čeka se odluka EMA-e a s procjepljivanjem će se moći krenuti kad se definira što je treća, odnosno 'booster' doza koja dodatno potiče našu imunost - i koje će se cjepivo koristiti, kazao je Zlatko Trobonjača. Cijepiti bi najprije se trebale, dodao je - stariji od 60 godina i ljudi s kroničnim, malignim bolestima i imunodeficijencijama.
Vjeruje da će i Hrvatska krenuti s cijepljenjem trećom dozom ako to učine i zemlje EU-a. U tom smislu naši građani neće ostati uskraćeni za putovanja i slično.
Komentirajući slučaj 23 godišnje djevojke koja je preminula nakon cijepljenja cjepivom Johnson&Johnson nakon čega je Slovenija povukla to cjepivo kazao je kako se radilo o rijetkoj komplikaciji nakon cijepljenja adenovirusnim cjepivom. Podsjetio je da se kod ovog cjepiva koristi humani adenovirus tipa 26, a kod AstraZenecinog cjepiva to je čimpanzin adenovirus.
Zašto je umrla 24-godišnja Slovenka?
- Zabilježeno je 9 slučaja poremećaja, na milijun doza - u žena od 20 do 50 godina. Smrtnost je jako rijetka, mislim da je svega par žena umrlo na 15 do 20 milijuna isporučenih doza. Radi se o vrlo rijetkoj komplikaciji. Još uvijek imate 50 tisuća puta veću šansu da pokupite virus i umrete ako se ne cijepite Johnson&Johnson cjepivom, naglasio je Trobonjača.
Naglasio je kako se u slučaju preminule Slovenke najvjerojatnije radi o autoimunom poremećaju, kojeg najčešće mlade žene imaju. Radi se o "proizvodnji protutijela protiv trombocitnog faktora 4 koji se spaja s heparinom. Čini se da adenovirusna cjepiva potiču to stanje i vode do tromboze (zgrušavanja krvi u žilama) što može rezultirati infarktima i trombocitopenijom, donosi HRT.
Možemo drastično smanjiti učestalost neželjenih nuspojava
- Po toj logici predložio bih sustav - kako birati cjepivo po dobi i po spolu. Primjerice, ako znamo da miokarditisi (upale srca) nešto češći kod mlađih muškaraca (u dobi od 18 do 30 godina je učestalost pet do šest puta veća) - nemojmo onda tu populaciju cijepiti mRNA cjepivima koja indiciraju miokarditis. Cijepimo ih Johnson&Johnson cjepivima koje nemaju nuspojava u toj populaciji. Mlađe žene razvijaju sindrom tromboze i trombocitopenije nakon Johnson&Johnson cjepiva, idemo njih cijepiti s mRNA cjepivima pa neće razvijati nikakve nuspojave, kazao je Trobonjača.
- Postoji još jedna nuspojava - guillain barre sindrom. To je upala živaca koja može rezultirati paralizom tj. slabošću mišića koja je češća u starijih muškaraca (50-60 godina), ako se cijepe Johnson&Johnson cjepivom. Biranjem cjepiva po dobi i po spolu možemo drastično smanjiti učestalost neželjenih pojava i time omogućiti nesmetano odvijanje cijepljenja te da se ne širi propaganda protiv cijepljenja, naglasio je Trobonjača.