Europska komisija (EK) predložila je da države članice EU ublaže status vuka prema Bernskoj konvenciji sa "strogo zaštićene" na "zaštićenu" vrstu. Taj prijedlog dolazi nakon dva desetljeća stroge zaštite zahvaljujući čemu se vuk vratio u mnoge zemlje iz kojih je desetljećima bio istrijebljen, uključujući Njemačku, Belgiju, Nizozemsku i Dansku.
- Povratak vukova dobra je vijest za biološku raznolikost u Europi. Ali, koncentracija vučjih čopora u nekim europskim regijama postala je prava opasnost, posebno za stoku. Kako bi aktivnije upravljale kritičnim koncentracijama vukova, lokalne su vlasti tražile veću fleksibilnost - izjavila je predsjednica EK Ursula von der Leyen, čijeg je ponija Dolly 2022. godine vuk zaklao na njezinoj farmi u Donjoj Saskoj.
Kako je vuk gotovo istrijebljen?
Vuk, odnosno sivi vuk (Canis lupus), zvijer je iz porodica pasa. Smatra se da su psi pripitomljeni od predaka modernih vukova prije 20.000 do 40.000 godina. Do širenja poljoprivrede i stočarstva sivi vuk je bio najrasprostranjenija zvijer na planetu. Bio je rasprostranjen u cijeloj Europi i Aziji sve do sjeverne Afrike te u Sjevernoj Americi. No, ljudi su uvelike iskorijenili vuka, naročito u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi. Tako je, između ostalog, vuk istrijebljen u Danskoj (1772.) i Njemačkoj (1904.), a posljednjeg vuka u Belgiji je 1890-ih u lovu ubio kralj Leopold II. I populacije vukova na jugu Europe drastično su se smanjile, ali životinja nije izumrla. Populacija vukova u šumama Hrvatske brzo se smanjivala od početka 1970-ih zbog sve veće fragmentacije njegova staništa gradnjom cesta i stanova. Uz to, kvota legalno lovljenih vukova bila je previsoka zbog nedostatka podataka o broju populacije. Vukovi su bili i žrtve krivolova.
Kad je vuk postao zaštićena vrsta?
Direktiva EU o staništima, usvojena 1992. godine, vuku je dala najvišu razinu pravne zaštite, što su ekolozi identificirali kao ključni čimbenik u njegovu povratku u zapadnu Europu. Vuk je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o zaštiti prirode iz 1995. godine. Prema analizi Europske komisije "The situation of the wolf (Canis lupus) in the European union", broj vukova u EU 2023. procijenjen je na 20.300 jedinki, što je 81 posto više od 11.193 koliko ih je bilo procijenjeno 2012. godine. - Otkako je uvedena zaštita, vuk je bitno povećao površinu na kojoj je stalno prisutan i ona sada iznosi oko 20.000 četvornih kilometara tako da je danas prisutan na području Gorskog kotara, Like, Dalmacije, Banovine, Korduna, Žumberka i dijela Istre, konkretno na Učki. Postoje informacije i o pojavi vuka na području Papuka. Nesumnjivo je da se populacija itekako oporavila od 1990-ih godina, no unatoč svim dosad poduzetim naporima za procjenu brojnosti, nažalost, točan broj vukova još uvijek nije poznat - kaže Vedran Slijepčević, viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu.
Tko se boji vuka još?
Ali, u Europi nisu svi sretni zbog povratka vukova. Kako populacija raste, staništa vukova postaju bliža ljudima. Te zvijeri ubijaju stoku i raste strah da bi mogle napasti i ljude. Podsjetimo, u Francuskoj su još 2014. godine stočari s ovcama prosvjedovali ispred Eiffelova tornja zbog čestih napada vukova na njihova stada. Nakon što su u Donjoj Saskoj od siječnja do kolovoza 2023. godine vukovi ubili više od 600 domaćih životinja i životinja na ispaši, neki su njemački poljoprivrednici počeli ilegalno ubijati vukove. Stoga je pojačan pritisak poljoprivrednika i lovaca da se ublaži stupanj zaštite vuka u EU.
- U trenutku kada populacija nekoć ugrožene vrste koja je uživala strogu zaštitu na području EU postane stabilna ili je u kontinuiranom porastu, logično je ublažiti status zaštite radi lakšeg upravljanja populacijom, posebice kada se radi o konfliktnoj vrsti koja često radi štetu domaćim životinjama. Problem štete i njihova neprihvaćanja posebno je naglašen na područjima gdje desetljećima, pa i stoljećima nije bilo vuka te stočari nemaju iskustva, a nisu ni spremni provesti adekvatne mjere zaštite domaćih životinja od vuka. Ti ljudi u pravilu žele da netko te vukove makne od njih, odstrijeli ih ili preseli, te najčešće nisu spremni promijeniti način života i držanja stoke. Ne sumnjam da će kao posljedica ublažavanja statusa zaštite doći i kvote za odstrel vukova. No, treba imati na umu da odstrel vukova neće riješiti probleme štete na stoci, nego to samo mogu prevenirati dobro provedene mjere zaštite stoke kao što su nadzor, pastirski psi, električne ograde i adekvatno sagrađeni objekti za smještaj - smatra Slijepčević.
Koliko su vukovi opasni za ljude?
Vukovi napadaju ljude izuzetno rijetko. Posljednji dokumentirani napad vuka na čovjeka u Hrvatskoj se dogodio 2009. godine kod Dvora gdje je bijesna vučica napala čovjeka. Vuk koji se normalno ponaša u pravilu izbjegava čovjeka u širokom luku i boji ga se te ga ne prepoznaje kao potencijalni plijen. Kao pravilo vrijedi da zdrav vuk neće napasti čovjeka i da će uvijek pobjeći. No, kako se radi o divljoj životinji, a na tjednoj razini svjedočimo napadima pasa na ljude, nikad ne treba apsolutno isključiti mogućnost da vuk u nekoj situaciji napadne čovjeka - naglasio je Slijepčević.
Zašto su vukovi važni za prirodu?
Vukovi donose višestruku korist ekosustavu. Osim što reguliraju brojnost parnoprstaša (jelena, srna i divljih svinja), ujedno reguliraju i brojnost nekih vrsta malih zvijeri poput lisica, čagljeva i jazavaca. Na taj način sprečavaju da te vrste svojom prekobrojnošću negativno djeluju na stanište i vrste kojima se hrane. U staništu vuka vrste koje on lovi kao plijen ponašat će se puno opreznije, često će mijenjati lokacije hranjenja i odmaranja te će se rijetko pokazivati na otvorenim površinama, dok će u staništu bez predatora živjeti u značajno većim gustoćama, biti puno opuštenije i njihovo ponašanje bit će sličnije ponašanju domaćih životinja. Koji god model upravljanja populacijom vuka imali, mora opstati u prirodi, vodeći računa o područjima na kojima je poželjan te o broju u kojem ga je lokalno stanovništvo spremno tolerirati jer suživot s vukom nije jednostavan, posebice stočarima, i treba pokazati razumijevanje za njihove probleme i pomoći im - ističe Slijepčević.