Oni koji odlaze u mirovinu, a bili su članovi drugog mirovinskog stupa, uvelike koriste opciju koju im je omogućila zakonska izmjena iz 2018. godine: vraćaju se u prvi mirovinski stup. U prvih deset mjeseci ove godine, prema podacima HZMO-a, u mirovinu su otišle 9174 osobe, korisnici prvog i drugog stupa. Računajući što im se više isplati, na kraju je čak 6378 novih umirovljenika odabralo samo mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti. Iz toga proizlazi da se manje od 30 posto njih odlučilo koristiti ušteđevinu iz drugog mirovinskog stupa.
U kojem je iznosu veća mirovina povratnicima u prvi stup, u HZMO-u nije bilo moguće saznati "jer ne raspolažu takvim podatkom". No, ono što je očito jest da sadašnji koncept kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa nije opravdao očekivanja. Mirovina iz drugog stupa trebala je zajedno s osnovnom mirovinom iz prvog stupa biti veća od dosadašnjih mirovina samo iz prvog stupa. Za veći dio mirovina to se ipak nije dogodilo. U nešto blažem obliku takva je situacija bila prisutna i u protekle dvije godine, ali gubici mirovinskih fondova u ovoj godini učinili su kombiniranu mirovinu dodatno neisplativom. Barem za one koji trenutačno odlaze u mirovinu.
Netipična kretanja
U proteklih 20 godina rada obveznih mirovinskih fondova (OMF), kaže predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, ovo je druga godina u kojoj bilježe pad neto vrijednosti imovine. Prvi put to je bilo 2008. godine kada je pala 12,5 posto, a ove se godine očekuje minus od pet posto. Krajem listopada, prema podacima Hanfe, neto imovina mirovinskih fondova iznosila je 130,8 milijardi kuna, a u istom mjesecu lani vrijedila je 137,9 milijardi kuna. Ipak, Žigman naglašava kako je fond B, u kojem se nalazi oko 90 posto cjelokupne mirovinske štednje, u posljednjih 20 godina zabilježio prosječni godišnji prinos od pet posto, računajući i ovogodišnji pad.
Ovogodišnjem padu imovine fondova pridonijela su i netipična kretanja na tržištu kapitala. Od tri kategorije OMF-a najveći rast prinosa, ali i najveći pad u lošim vremenima, očekivao se za najrizičniju kategoriju A, namijenjenu mlađim osiguranicima, a kategorija C predviđena za one koji uskoro idu u mirovinu (pet godina prije) trebala je biti najstabilnija jer ima najmanje rizična ulaganja. Međutim, uslijed ozbiljnog pada cijena državnih obveznica, dogodilo se upravo suprotno: zabilježen je najveći pad u toj najmanje rizičnoj kategoriji, iznosi šest posto. U kategoriji A godišnji gubitak je oko tri posto, a kategoriji B oko četiri posto.
Kako fondovi kategorije C bilježe slabije rezultate i u dvije prethodne godine, smanjenje vrijednosti štednje prije samog umirovljenja za mnoge ostaje nenadoknadiv. Povrat izgubljenih uplata za njih neće biti moguć, pojasnio je Žigman, dok mlađe generacije u trenutku umirovljenja, smatra on, "ovu razliku ne bi trebale osjetiti". Malo je tko očekivao da će izmjena zakona iz 2018. godine biti tako masovno korištena. Onima koji to žele dopušta mogućnost povratka u prvi stup, tako da u konačnici, zapravo, neće morati proći lošije time što su štedjeli u drugom stupu. Bilo bi prilično nezgodno da je završilo drugačije.
Pad vrijednosti
Od početka 2019. od 31.616 obveznika oba stupa, na kraju je njih 19.920 odabralo samo prvi. S obzirom na to da oni mogu kazati kako im se isplatila štednja u drugom mirovinskom stupu, sam njegov koncept, razumljivo, izložen je dodatnoj kritici. Za protivnike drugog mirovinskog stupa najnoviji tijek događanja samo je potvrda njihova stava da je neisplativ i da ga treba ukinuti. Oni umjereniji, međutim, mišljenja su da trenutačni pad vrijednosti imovine ne bi trebalo shvaćati kao "znak da mirovinski sustav ne valja i da treba odustati od drugog stupa". Ali, potrebno je njegovo poboljšanje, posebno u sustavu isplate mirovina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....