STAV STRUČNJAKA

‘Trg trebaju čuvati policajci u punoj opremi, s dugim oružjem i šok-bombama‘

U Vladi i Saboru trebalo bi 24 sata biti smješteno nekoliko pripadnika ekipe za posebne zadaće MUP-a
Trg svetog Marka
 Bruno Konjevic/Cropix

Ranjavanje policajca ispred ulaza u zgradu Vlade još je jednom pokazalo niz sigurnosnih propusta u osiguravanju najviših državnih institucija.

Danas svatko tko to želi može pješice ili vozilom bez nekih problema doći pred zgradu Vlade ili Sabora i počiniti teroristički čin. Dokazao je to još u prosincu 2008. godine Robert Kralj koji se osobnim automobilom zaletio u službeni ulaz Sabora.

Njegovi motivi nisu bili teroristički, ali je ukazao na značajne propuste u osiguranju.

U 12 godina po tom pitanju zapravo ništa nije učinjeno. To je prije mjesec dana pokazao i Ivan Vilibor Sinčić koji se kamionom dovezao pred saborski ulaz i istovario lubenice. "Objekte Vlade i Sabora trebaju čuvati pripadnici policije u punoj opremi, a ne policajci naoružani kratkim oružjem čija je zadaća pozdravljanje ministara pri ulasku u zgradu Vlade. To znači da moraju imati balistički prsluk, borbeni prsluk, kacigu i dugo naoružanje. Također bi trebali imati šok-bombe i bombe sa suzavcem", kategorično nam je rekao Mate Laušić, stručnjak za sigurnost.

Osim toga, napominje Laušić, u zgradi Vlade i parlamenta treba 24 sati biti smještena postrojba od nekoliko pripadnika ekipe za posebne zadaće MUP-a, koja bi baš u ovakvim prilikama mogla intervenirati u iznimno kratkom roku. Također, napominje, policijsko osiguranje trebalo bi aktivnije koristiti videonadzor javnih prostora kako bi se na vrijeme moglo utvrditi sumnjivo kretanje vozila ili pojedinaca.

Tri scenarija

Nakon što je prije mjesec dana ispred Sabora iskrcan kamion lubenica premijer Andrej Plenković je ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću naložio pojačanje osiguranja objekata Vlade i Sabora. Poslije jučerašnje pucnjave premijer je izjavio: "Pojačat ćemo mjere nakon ovoga. Došao je pješke, nije vozilom. Kada netko dolazi iza ugla, to nije predvidivo.

Netko može nositi u svojoj torbi ili sa sobom što god hoće. To je, nažalost, problem". Dodao je kako je nakon iskrcavanja lubenica mnogo veća kontrola na prostoru Markova trga.

Ministar Božinović otkrio je da je policija napravila elaborat koji sadrži tri scenarija osiguranja Markova trga. Jedna od varijanti je potpuno zatvaranje prostora trga za promet i pješake. Iz njegovih se riječi dalo zaključiti kako on osobno i Vlada nisu za tu varijantu. Za razliku od Vlade, predsjednik Zoran Milanović zalaže se upravo za taj model i pozvao je Vladu da zaštiti Markov trg na odgovarajući način.

"To su najviše državne institucije i nisu turistička destinacija, njih treba štititi na odgovarajući način", rekao je Milanović novinarima na Pantovčaku. Upitan zalaže li se da se Markov trg u potpunosti zatvori, odgovorio je kako je to pitanje struke, ali i zdravog razuma. "Ne u potpunosti, ali naprosto ova vrsta pristupa ulazu u zgradu Vlade i Hrvatskog sabora nije dopustiva i ne smije više biti tako", poručio je Milanović.

Zatvaranje trga nije opcija

No, struka smatra kako potpuno zatvaranje Markova trga nije opcija. "To ne dolazi u obzir", izjavio je Laušić. Prema njegovim riječima, pristup automobilima Markovu trgu, pa time i zgradama Vlade i parlamenta, mogao bi se ograničiti putem hidrauličnih stupića ili protuvandalskim preprekama koje bi se postavile u trup pojedinih prometnica. "Pristup automobilima imali bi samo službena vozila i stanari. Mogu se ugraditi čitači registarskih oznaka te bi se prepreke automatski spuštale i propuštale vozila s dozvolom.

Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost, smatra kako bi zapravo sigurnosni prsten oko Sabora i Vlade trebalo proširiti kontrolom vozila i pješaka koji dolaze i prolaze pokraj tih objekata. "Institucije se štite, i to je prioritet, građani se mogu drugdje kretati, nije nužno da prolaze uza zid Vlade ili Sabora pa da bi mogli reći da sloboda kretanja nije ugrožena. Prsten bi obuhvaćao i dio prostora ispred crkve Svetog Marka, ali ne bi bilo nužno da se na tom mjestu zabrane prosvjedi jer bi se kontrolirao ulaz u prostor", zaključio je Cvrtila.

Gornji grad drugi na listi najposjećenijih u Zagrebu

Teško je razumjeti odakle je predsjednik Zoran Milanović izvukao da gornjogradski Markov trg nije turistička atrakcija, ali vjerojatno ne postoji stručnjak u turizmu koji ga ne bi demantirao.

Među ostalim, čine to vrlo vjerno i brojke iz istraživanja "Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba" Instituta za turizam, doduše iz 2013., ali s jasnim pokazateljima da je Gornji grad nezaobilazna turistička atrakcija gotovo svih stranih posjetitelja. Dapače, prema podacima koje je prikupio Institut za turizam, Gornji grad je druga najposjećenija turistička atrakcija u Zagrebu, odmah nakon Trga bana Jelačića, a Gornji grad tako prema podacima istraživanja obavezno obiđe 67,8% svih turista koji posjete metropolu.

Dapače, tri gornjogradska muzeja dospjela su i na popis najposjećenijih muzeja u Zagrebu - riječ je o Muzeju grada Zagreba, Muzeju naivne umjetnosti te Prirodoslovnom muzeju. Čini se kako od hotelskih gostiju Gornji grad u sklopu svojeg boravka u Zagrebu najviše posjećuju gosti iz smještaja s 3 zvjezdice, njih čak 83,9 posto, a gledajući po emitivnim tržištima, na Gornji grad se u pravilu zaputi 93 posto svih posjetitelja iz Japana, 87 posto iz Sjedinjenih Američkih Država te 83,8 posto posjetitelja iz Španjolske.

Kad su u pitanju turističke atrakcije u Zagrebu, treba napomenuti da je uži centar Zagreba, u koji spada i Gornji grad, prilično suženo područje za čiji obilazak nije potrebno puno vremena pa bi njegovo dodatno sužavanje odnosno isključivanje sadržaja, među kojima jest svakako i povijesni Trg Sv. Marka, dodatno osakatilo zagrebačku turističku ponudu. (Dora Koretić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2024 10:37