Treba li uvesti test za učenike? Cijena bi iznosila 72 milijuna kuna mjesečno, rezultat bi bio krajnje upitan

Drugo polugodište u ponedjeljak počinje uz evidenciju 4391 covid-pozitivnog školarca. Riječ je o podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja od nedjelje i značajnom porastu u odnosu na 2871 zaraženog učenika u nedjelji nakon završetka nastave, 26. prosinca. Prema podacima Ministarstva, dvostruki je porast broja zaraženih djelatnika u odnosu na posljednje dane nastave prošlog polugodišta, pa ih je sada 1090. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs procjenjuje kako je izrazit porast broja zaraženih omikron varijantom očito posljedica blagdanskih okupljanja.

Stav ministarstva

- Prateći brojke, prema kojima u ovome trenutku udio djece do 18 godina u ukupnom broju pozitivnih u populaciji iznosi 8,7 posto, očito je da imamo velik porast zaraženih upravo u vrijeme kada nastave nije bilo. Očito je i da brojke rastu iz dana u dan, pratit ćemo i dalje kako će se stvari razvijati, no stava smo da djeca trebaju ići u škole zbog višestruko štetnih učinaka online nastave i izolacija, kaže ministar Radovan Fuchs za Jutarnji. Pojedine su države, u cilju obuzdavanja širenja zaraze pri povratku učenika u škole, odlučile nastaviti praksu testiranja učenika u školama. U Njemačkoj je najavljeno da će se od 10. siječnja srednjoškolci tri puta tjedno samotestirati u školama (od proljeća je u Bavarskoj bilo dvaput tjedno testiranje učenika), dok su još lanjskog siječnja vlasti u austrijske škole distribuirale pet milijuna testova. Hrvatske učenike ta varijanta zasad obilazi, no da ne bi bilo loše uvesti opciju brzog testiranja barem za srednjoškolce, smatraju u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

- Živimo u vremenima brzog širenja nove varijante virusa, koji ovom dinamikom širenja utječe i na opterećenje zdravstvenog sustava, pa ne čudi činjenica da su neke zemlje već uvele testiranje učenika srednjih škola brzim testovima u školama, kako bi se što ranije detektirali zaraženi učenici i spriječilo daljnje širenje virusa, kaže predsjednica Sindikata Nada Lovrić. Riječ je, dodaje, o mladima od kojih velik broj putuje iz udaljenih mjesta, koristeći javni prijevoz, pa je i mogućnost širenja virusa velika. Lovrić stoga smatra kako bi Ministarstvo trebalo razmišljati u smjeru kako očuvati održavanje nastave u školama, te uvesti samotestiranje za srednjoškolce, odnosno učenike uzrasta od 14 do 19 godina, koji tehniku testiranja lako nauče. U Sindikatu nisu za opciju uvođenja testiranja učenika osnovnih škola, jer je riječ o mlađoj populaciji koja teško može samostalno pravilno obavljati testiranje. - Podsjetit ću da se zaposlenici srednjih škola koji se nisu odlučili na cijepljenje ili nisu preboljeli covid, već neko vrijeme testiraju kako bi imali pristup radnom mjestu, dok se istodobno zdravstveno stanje učenika u školama ni na koji način ne provjerava, osim, naravno, ako već razviju simptome, kaže Lovrić.

Tko bi testirao djecu

Iako je na razini Vlade bilo razgovora o mogućnosti uvođenja testiranja učenika u školama, do primjene nije došlo zbog više razloga. Omikron varijanta na mlađu populaciju djeluje blagim simptomima, pa je otvoreno i pitanje svrhe testiranja, ali i mogućnosti njegove provedbe. Tko bi, primjerice, testirao 450 tisuća učenika u 1300 matičnih osnovnih i srednjih škola? Nastavnici nisu educirani za testiranje, niti im je to u opsegu posla, a postavlja se i pitanje zbrinjavanja infektivnog otpada na 2300 lokacija (matične plus područne škole).

Otvorene škole

Prema napravljenim izračunima, za testiranje učenika osnovnih i srednjih škola dvaput tjedno, trebalo bi mjesečno osigurati 3,6 milijuna testova. Uz uvjet cijene testa od 20 kuna, mjesečno bi za tu svrhu trebalo izdvojiti oko 72 milijuna kuna, što je praktički iznos nove školske zgrade. Stoga se, kako neslužbeno doznajemo, u Ministarstvu pitaju koji bi efekt testiranja učenika bio, s obzirom na to da i države koje su uvele tu mjeru još prije godinu dana, i dalje uvode pojačane epidemiološke mjere.

- Naravno da ćemo odgovorno pratiti situaciju i reagirati u suradnji s lokalnim stožerima. U zemljama koje imaju daleko veću incidenciju, a koje su prije ulazile u jake lock-down faze, sada su odlučile promijeniti strategiju i ostaviti škole otvorenima, komentirao je Radovan Fuchs, uz potvrdu kako je bilo razgovora na temu testiranja učenika, no zasad za tu varijantu nije bilo dovoljno opravdanja.