Mislim da željenu inflaciju ne smijemo definirati kao 'nižu', ali blizu 2 posto - tako je u nedjelju u intervjuu za Corriere della Sera svoje stajalište objasnio Ignazio Visco, guverner Banca d’Italia, talijanske središnje banke. Riječ je o još jednom od brojnih istupa čelnika Europske središnje banke (ECB) nakon što je 10. rujna ove godine Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, objavila da "banka nije mijenjala procjenu godišnje stope inflacije u 2020., potvrdivši je na 0,3 posto".
Lagarde je tad istaknula da neće komentirati tečaj eura i napomenula da rizik deflacije nije uključen u nove prognoze ECB-a.
- Dakako da zbog negativnog pritiska na cijene koju stvara aprecijacija eura moramo pozorno pratiti situaciju i o tome je upravni odbor opsežno raspravljao - rekla je šefica ECB-a. Nakon te izjave uslijedile su reakcije koje su posebno isticale pitanje jakog eura koji je u jednom trenutku premašio granicu od 1,2 za dolar što se smatra psihološkom granicom. Odmah su se pojavile teze da će jaki euro predstavljati problem za velike europske izvornike, primarno Njemačku.
No Oxford Economics je to odbacio tvrdnjom da je ključ u potražnji, ne u tečaju. Zatim je 28. rujna Visco rekao: "Jačanje eura zabrinjava jer stvara dodatne pritiske na spuštanje cijena u vrijeme kad je inflacija već niska. Implikacije na monetarnu politiku su jasne: ugroze li pritisci na slabljenje cijena naš cilj očuvanja stabilnosti cijena, morat ćemo intervenirati".
Dva dana kasnije oglasila se Lagarde i signalizirala da bi se ECB mogao povesti za primjerom američke središnje banke (Fed) i kompenzirati razdoblje niske inflacije privremenim dopuštanjem viših stopa inflacije. Fed je u kolovozu najavio da će biti opušteniji kad je riječ o rastu inflacije te da neće na svaki signal njezina jačanja reagirati podizanjem kamatnih stopa.
- Takva strategija može osnažiti kapacitete monetarne politike za stabilizaciju gospodarstva u razdoblju slabosti - poručila je. Fed je najavio da će raditi na maksimiziranju zaposlenosti, što je u intervjuu pozdravio i guverner Banca d’Italia te potvrdio da se o tome raspravljalo na sastanku koji je prethodio rujanskim izjavama Christine Lagarde. Ali nije zadovoljan što u ime ECB-a istupa samo gospođa Lagarde, nego zahtijeva "transparentnost". I da se u zapisnicima sastanaka precizno atribuira svakom članu odbora što je rekao.
- Da bi nas javnost bolje razumjela - ističe. Iz Viscova intervjua se vidi da unutar ECB-a postoje razlike u mišljenju kako monetarnim mjerama pomoći ekonomskom oporavku, što nije loše. No čini se da problem nisu samo razlike, nego da je riječ o ostvarenju strahovanja da bankari neće biti sretni što je na čelo ECB-a imenovana pravnica i političarka. Pa da možda dio razlika u mišljenju proizlazi iz želje da bolje pozicioniraju sebe. Što bi mogao biti problem.
Hrvatska je ušla u europski tečajni mehanizam (ERMII), na putu je da preuzme euro, a tečaj 7,5345 kuna za euro je definiran. I zato moramo pratiti sva zbivanja vezana uz euro. Konačno, ECB nam je swapom silno pomogao po pitanju likvidnosti u eurima u proljeće kad je situacija bila ozbiljna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....