Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) održalo je tematsku sjednicu na kojoj se razgovaralo o ulozi socijalnih partnera u podizanju svijesti radnika i poslodavaca o utjecaju pandemije covida-19 na javno zdravstvo i gospodarstvo.
Na sjednici GSV-a bio je i premijer Andrej Plenković, koji se nakon sjednice obratio novinarima i dao kratak pregled današnjeg sastanka.
- Naš je cilj da pojačanom dinamikom cijepljenja smanjimo moguću smrtnost na najmanju moguću mjeru, rekao je premijer, dodajući da je to jedini način kako se svijet može dugoročno obraniti od pandemije.
- Što se tiče malih društava i obrta, mislim da je bilo puno zemalja gdje su mnogi ostajali bez posla. Mi smo održali visok tempo potpora i imali smo jedne od blažih mjera, što je omogućilo ljudima da rade. Mi smo Vlada koja ima jasan smjer. Ovo sve što se dogodilo u vrijeme Covida moralo je ići u suprotnom smjeru. Mi sad pokušavamo zadržati investicijski rejting, rekao je Plenković.
Pitanje cijepljenja
Plenković je odgovarao i na pitanje o cijepljenju, odnosno kako nagovoriti ljude da se cijepe te o tri kategorije građana za koje bi se moglo uvesti obavezno cijepljenje.
- Govorili smo o pametnom korištenju covid potvrda. Razlika je između toga i obveznog cijepljenja. To je fina nijansa koja ne može dovesti do diskriminacije. Nema ništa logičnije nego da se cijepe oni koji su u kontaktu s ljudima koji imaju zdravstvene poteškoće, da postoji filter koji štiti, da liječnici ne ugrožavaju jedni druge i pacijente. Od sto novih hospitaliziranih, njih 95 nije cijepljeno. I to je ta margina, cjepivo štiti od najgorih posljedica. Osigurali smo toliko cjepiva da se može cijepiti tko god želi. Vlastiti odabir necijepljenja može dovesti do zaraze, hospitalizacije i respiratora. Najjednostavnije bi bilo kad bi svi koji imaju rezerve, ako neće slušati Vladu, slušaju liječnike kojih 95% stalno govori isto.
- Mi živimo u slobodnoj zemlji, slobodnih medija i svatko može reći što hoće. Međutim, jako je važno da primatelj informacija ima vlastiti filter i može provjeriti je li tako ili nije. Mislim da svi epidemiolozi žele dobro. Ova turistička sezona je počela dobro, nećemo dosegnuti rekordnu turističku sezonu, ali potrudit ćemo se da ide više onoj iz 2019. Turisti bi rado došli, ali ako nastane stampedo, ako im se kaže tu je žarište, crveno, oni će otići. Važno je da imamo iskustvo od lani. Svi su točno izračunali da znaju kad je dobro da se vrate u svoje zemlje, da se očiste u dva tjedna karantene, i onda idu u školski i gospodarski sustav. Na nama je da se ponašamo odgovorno i da imamo što manje posljedica.
O ukidanju mjera
Novinari su ga pitali i za komentar na Milanovićevu izjavu koji je rekao kako bi nakon sezone trebalo ukinuti sve mjere.
- Što se tiče komentara predsjednika Milanovića, ja sam gotovo isto rekao prije na našim internim sastancima, čak bih se s ovim i mogao složiti. Što je poanta? Na nama je odgovornost da gledamo cijelu sliku. Mi moramo voditi računa i o cijepljenima i o necijepljenima, i o oboljelima i zdravima, i poslodavcima i radnicima. Ja bih volio da sezona traje do kraja kolovoza, a onda u 9., 10., 11. i 12. mjesecu da nam dođu naši tradicionalni gosti, dobro informirani, komentirao je prijedlog predsjednika Milanovića.
- Ovo cijepljenje neće biti vježba za jedno ljeto, moguće je da ljudi, kad budu na niskoj razini antitijela, da će se morati docjepljivati. Nisu zemlje naručile tolike količine cjepiva samo tako. Mi ćemo ove godine dobiti jedno osam milijuna cjepiva, imamo toga dovoljno da cijepimo cijelu Hrvatsku i BIH, i to s po dvije doze. Mi smo naručili oborito. Znači, sada je ritam da se cijepimo s 5000 doza na dan. Mi za 150 godina nećemo potrošiti cjepivo koje smo naručili. Mi ćemo morati donirati cjepivo svojim susjedima, i to ćemo učiniti sa zadovoljstvom. Oni se svi mogu besplatno cijepiti i štiteći njih štitimo sebe. Onda ćemo donirati i Africi i drugima, ukupno 6 milijuna doza.
- Logika je, ako smo omogućili svima da se štite, a jedan dio se neće štititi, a nije obavezno cijepljenje, a onda ne možemo reći 'okej, mi ćemo nastaviti trošiti pare svih poreznih obveznika na razne mjere potpora, a dio ljudi a priori nastavlja svojim ponašanjem davati šansu virusu da se širi u bazenu među onima gdje može'. To nije normalno, rekao je Plenković.
O ostavci Škore
Upitan za komentar na ostavku Miroslava Škore, rekao je kako nema nikakvih saznanja o tome što se sprema.
- Zadnji put smo nas dvojica pričali u siječnju 2000., on je od tada svašta izgovorio na moj račun. On je napisao da odlazi iz posve osobnih razloga, nadam se da će to riješiti. Ako je zdravstveni, nadam se da će ozdraviti, ako se umorio, neka se odmori. Pazite, u kampanji za predsjedničke izbore, cijeli njegov smisao bio je da oslabi Kolindu Grabar Kitarović. Tvrdili su da su veći domoljubi, kršćani nego mi, a nisu prošli. Pomogao je Milanoviću, a to je sada jasno svima. To su potezi koji imaju svoje posljedice. Cijela ta struktura ljudi su ljudi koji su bili u HDZ-u, poput Hasanbegovića, ili u malim satelitskim strankama koje su bile u Domoljubnoj koaliciji. Mislim da se svatko tko podržava njih, može identificirati i s HDZ-om.
- Govore da ja radim s agendom za Bruxelles, a Stier i ja smo jedini koji smo se vratili iz mandata u Bruxellesu. Oni nikad neće doći na mjesto HDZ-a, da stoje na trepavicama. Mi smo pobijedili i uz njih, formirali Vladu bez njih. Bezuk je došao pucati baš na Vladu, zašto? Pitajte člana predsjedništva Domovinskog pokreta koji je bio na relaciji s Bezukom. Nije ga sigurno nitko iz HDZ-a indoktrinirao.
O tužbama prema novinarima
Novinari su pitali Plenkovića i o tužbama prema novinarima koje je čak i Europska komisija spomenula u svojem godišnjem izvještaju.
- Ja sam prvi javno rekao da su te tužbe prema novinarima od strane HRT-a prema novinarima HRT-a katastrofa. Mislim da je izvješće o vladavini prava izbalansirano. Gleda na koncept vladavine prava na način od kojeg možemo imati koristi. Bitno da je da mi prepoznamo da nemamo problema s konceptom vladavine prava, nitko nas ne nadzire i ne uvjetuje nam novac iz EU. Što se tiče slapp tužbi, tu na razini Vlade koordinira Ministarstvo kulture koji sa stručnjacima kao da se to smanji. Ali ja ne mogu uskratiti nikome pravo ako hoće ići s privatnom tužbom ako osjeća da ga je netko uvrijedio.
Simboli za kovanice eura
Upitan može li otkriti koji će hrvatski simboli biti na novčanicama i kovanicama eura. Premijer je malo dvojio hoće li odgovoriti, ali na kraju je ipak otkrio.
- Prije toga samo bih rekao da ćemo učiniti sve da ispunimo kriterije da uđemo u eurozonu 2023. Svaka zemlja ima mogućnost na jednoj strani kovanice imati neki nacionalni motiv, pa tako i mi, rekao je.
- Iskristalizirali su se sljedeći prijedlozi: šahovnica, karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica. To bi otprilike bio koncept. Šahovnica kao podloga, a onda bi išlo redom - karta Hrvatske na 2 eura, kuna na 1 euro, na 50, 20 i 10 centi Tesla i na 5, 2 i 1 cent glagoljica, rekao je Plenković.
- Nikola Tesla je došao na temelju internetske ankete kao najpoželjniji. Izbacio je Dubrovnik i ušao u petorku.
Premijer se osvrnuo i na aferu sa špijunskim softverom Pegasus.
- Što se tiče Pegaza, ne znam kakve alate koriste službe za ono što rade. Meni je važno da je postupanje u skladu sa zakonom, rekao je Plenković.