PRIJEDLOG LUKE MIŠETIĆA

TREBA LI HRVATSKA OBILJEŽAVATI STRADANJE SRBA NAKON OLUJE? 'O tome bi se dalo razgovarati. Bilo je nevinih žrtava'

Mišetić je predložio da počast stradalim sugrađanima srpske nacionalnosti odajemo 28. rujna
 Luka Gerlanc / Cropix

Branitelj Ante Gotovine pred Haaškim sudom, Luka Mišetić, u autorskom tekstu za Jutarnji list povodom 20. obljetnice Oluje iznio je prijedlog da se 28. rujna obilježava kao dan sjećanja na žrtve zločina počinjenih nakon te vojno-redarstvene akcije. Dan 28. rujna nije odabrao slučajno - tog je dana 1995., znači gotovo dva mjeseca nakon okončanja Oluje, u selu Varivode ubijeno devet mještana srpske nacionalnosti, od kojih je najstariji imao 84, a najmlađi 55 godina.

Smanjiti tenzije

Gotovinin odvjetnik smatra da bi na taj način konačno naš državni vrh na najbolji mogući način odao počast srpskim žrtvama te bi prestale tenzije kojima je obilježena svaka proslava Oluje, odnosno optužbe službene Srbije, ali i predstavnika srpske zajednice u Hrvatskoj da je nedopustivo slaviti Oluju jer su nakon nje počinjeni zločini za koje nitko nije odgovarao.

- Treba nam da hrvatski vrh prizna bol koju Srbi osjećaju zbog zločina počinjenih nakon operacije Oluja. Možda bi 28. rujna, obljetnica ubojstva u Varivodama, bio primjeren dan za to. Ali ne 5. kolovoza. Jer je to dan kad slavimo oslobođenje zemlje od zlog političkog projekta, dan kad izražavamo zahvalnost onima koji su odveli Hrvatsku u pobjedu - poručio je Mišetić.

Takva njegova inicijativa naišla je na podijeljena mišljenja, kako među političarima, tako i među povjesničarima.

Ali su je zato s odobravanjem dočekali predstavnici Srba u Hrvatskoj.

- Legitimno je pravo gospodina Mišetića da iznosi svoje prijedloge. S naše strane bi takav prijedlog bio prihvatljiv - kaže zastupnik SDSS-a Mile Horvat.

Upozorava kako srpska zajednica u Hrvatskoj svake godine komemorira sve žrtve koje su stradale tijekom Domovinskog rata, a posebno u Oluji i nakon nje.

- Mi uvijek nastojimo izraziti poštovanje prema svim žrtvama. Nažalost, službena hrvatska politika ne čini isto, odnosno ne obilježava srpske žrtve na isti način kao i hrvatske - naglašava Horvat koji stoga smatra kako je ključno da i politički vrh Hrvatske prihvati Mišetićevu ideju.

Pijetet žrtvama

- Bilo bi dobro kada bi i službena hrvatska politika učinila tu gestu i odala pijetet žrtvama koje su pale tijekom i nakon Oluje - poručuje zastupnik SDSS-a.

Počast nevinim srpskim žrtvama u Varivodama je, inače, 2010. godine odao tadašnji predsjednik Ivo Josipović koji je tom prigodom poručio da tih devet nevinih žrtava osvete nije smjelo biti, da se ničime ne može opravdati niti obrisati krv koja je prolivena kao ni sramota koja je počinjena hrvatskom narodu tim ubojstvom.

SDSS, međutim, podsjeća kako počast žrtvama Varivoda niti osudu tih zločina nikad nije došao izraziti nitko od predsjednika Vlade iako ih svake godine pozivaju.

Službena politika, po svemu sudeći, nije previše sklona tome da imamo dan sjećanja na srpske žrtve Oluje. U vladajućem SDP-u smatraju da se time ništa ne bi promijenilo...

- Tako nešto ne bi dovelo do smirivanja tenzija. Treba pustiti da vrijeme odradi svoje. Može se pružiti ruka, ali zar zaista mislite da bismo takvim jednim datumom nešto promijenili. Hrvatska Vlada, a pogotovo naša, stalno pruža ruku prema Srbiji, ali nema koristi. Srpski premijer Aleksandar Vučić u javnim je istupima jako blagoglagoljiv, ali stvarnost je nešto sasvim drugo - kaže nam jedan visokopozicionirani SDP-ovac .

Za razliku od SDP-a, i ministar branitelja Predrag Matić i bivša premijerka Jadranka Kosor i više su nego skloni Mišetićevoj inicijativi.

Ne umanjuje pobjedu

- Mislim da bi se o tome dalo razgovarati. Jer je evidentno da je bilo nevinih žrtava nakon Oluje - drži ministar branitelja.

Nedavno je, dodaje, bio na Galipolju, gdje žrtvama te bitke komemoriraju nekad zaraćene strane - i savezničke snage i Turska.

- Očekujem da i Hrvatska napravi takav iskorak. Trebalo bi samo naći dobar datum i mjesto za takvo nešto. Osobno sam spreman podržati takvu odluku jer držim da to ni na koji način ne bi umanjilo našu pobjedu u Domovinskom ratu, već upravo suprotno: osnažilo bi je - naglašava Matić.

I bivša hrvatska premijerka smatra da bi o Mišetićevu prijedlogu trebalo dobro razmisliti, a vjeruje i da bi njegova realizacija pomogla da se u potpunosti zatvori ta ratna knjiga.

Značaj inicijatora

- Ni jednu žrtvu ne smijemo prešutjeti ni zaboraviti. A ova je inicijativa tim značajnija jer dolazi od čovjeka koji je obranio generala Gotovinu od optužbi za zločinački pothvat i protjerivanje Srba. Kad govori Mišetić, kao da govori sam general. I ova je ideja na tragu Gotovinine poruke da se treba okrenuti budućnosti.

Osim toga, Mišetić je kao njegov odvjetnik itekako upućen u sva zbivanja tijekom Oluje i nakon nje jer je to sve radi haaškog procesa itekako dobro proučio - objašnjava bivša premijerkaJadranka Kosor koja stoga drži da bi o Mišetićevu prijedlogu trebale razgovarati sve političke opcije.

No, skeptična je da bi se taj dogovor mogao postići s obzirom na to da smo u izbornoj godini.

Nada se, najavljuje, da će o tome uskoro imati priliku razgovarati upravo s generalom Antom Gotovinom.

Klasić i Marijan: Poseban dan za počast srpskim žrtvama neće donijeti pomirenje

Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu, i Davor Marijan, vojni povjesničar Hrvatskog instituta za povijest

Ako se pita povjesničare, odavanje počasti srpskim žrtvama na točno određeni dan ne bi donijelo pozitive pomake. Hrvoje Klasić tvrdi kako je manje bitno odrediti konretan datum za obilježavanje srpskih žrtava od toga kako se hrvatsko društvo i politika odnose prema spomenutim događajima.

- Primjerice, imamo i Dan antifašističke borbe koji obilježavamo s figom u džepu. Slavimo antifašizam, a toleriramo fašizam - uspoređuje Klasić koji stoga smatra da je najvažnije da cijelo naše društvo, i vlast i politika, pokažu da su zločinit nedopustivi.

- Društvo i politika trebaju priječi s riječi na djela. To znači da zločine treba kazniti, a žrtve obeštetiti. Onda nikakav poseban dan neće biti potreban - poručuje. Nevjerojatnim drži to što se danas hvali govor predsjednice države u kojem je izrazila žaljenje zbog svih žrtava - i hrvatskih i srpskih.

- Pa to bi valjda trebalo biti nešto normalno i civlizacijski doseg - kaže Klasić.

Davor Marijan također ne vjeruje da bi ustanovljenje dana sjećanja na srpske žrtve donijelo pomirenje između dviju strana.

- To ne bi smirilo tenzije. Upravo suprotno, mislim da bi službena Srbija to protumačila kao provokaciju. Sigurno bi rekli: evo, sada nas ustaše pokušavaju podmititi s tim jednim datumom. A Srbi u Hrvatskoj bi to shvatili kao znak slabosti. Zato mislim da je jedini način da se stvari promijene - vrijeme. Vrijeme će odraditi svoje - procjenjuje Marijan. A zadaća Hrvatske je, poručuje, da procesuira sve zločine. Tragičnim smatra što i 20 godina nakon rata Srbija ima iste stavove oko Oluje.

- Kao da je 'RSK' bila neka krasna država dok nije bilo Oluje - zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 20:47