Kopenhagen je “najzeleniji” europski grad dok je Zagreb na 26. mjestu liste European Green City Index. Riječ je o istraživanju što ga je proveo Economist Intelligence Unit pod pokroviteljstvom kompanije Siemens, koje je danas predstavljeno u sklopu Klimatske konferencije u Kopenhagenu.
Specijal: Sve o konferenciji u Kopenhagenu
Istraživanje je trajalo godinu dana, a obuhvatilo je 30 europskih prijestolnica, uključujući Istanbul i Zürich, najveće gradove Turske i Švicarske.
Oko 75 milijuna stanovnika
- Ovo je jedinstveno istraživanje jer prvi put pokušava usporediti europske gradove u zaštiti i upravljanju okolišem. U 30 gradova u kojima je provedeno istraživanje živi oko 75 milijuna stanovnika - rekao je voditelj istraživanja James Watson iz Economist Intelligence Unit.
Tijekom istraživanja gradovi su ocjenjivani u osam kategorija: emisija ugljičnog dioksida, energija, građevina, prijevoz, upotreba vode, otpada i tla, kvaliteta zraka te upravljanje okolišem.
Opsežno jednogodišnje istraživanje zaštite okoliša pokazalo je da je Kopenhagen ekološka metropola Europe, a na drugom i trećem mjestu također su skandinavski gradovi, Stockholm i Oslo. Na četvrtom mjestu je Beč, a slijedi ga Amsterdam.
Sa 42,36 bodova od mogućih 100 Zagreb je rangiran na 26. mjestu, a iza njega su lošije plasirani Beograd, Bukurešt, Sofija i Kijev.
Među gradovima iz tranzicijskih zemalja najbolje je plasiran glavni grad Litve, Vilnius, na visokom 13. mjestu, Riga, prijestolnica Latvije, je na 15., Varšava na 16., a Ljubljana je zauzela 19. mjesto.
Energija iz hidroelektrana
- Među prvih 10 svi su gradovi bogati, jer svi osim Berlina imaju bruto domaći proizvod po glavi stanovnika veći od 32.000 eura. To pokazuje da su blagostanje i zaštita okoliša tijesno povezani - istaknuo je James Watson.
Najbolji rezultat Zagreb je postigao u kategoriji prometa, gdje je zauzeo 19. mjesto zajedno s Parizom, Vilniusom i Kijevom, te u kategoriji energije gdje zauzima 20. mjesto. U studiji se ističe da je u Zagrebu ispodprosječna energija po stanovniku.
Navodi se i to da se više od polovice potrošene energije proizvodi u hidroelektranama.
Glavni grad Hrvatske pohvaljen je i zbog napora koji čini u prometu.
Istaknuto je da je od 2003. godine Zagreb proširio mrežu biciklističkih staza te da potiče uporabu bicikala za odlazak na posao.
Rang lista i broj bodova (od mogućih 100)
1. Kopenhagen 87,31
2. Stockholm 86,65
3. Oslo 83,98
4. Beč 83,34
5. Amsterdam 83,03
6 .Zurich 82,31
7.Helsinki 79,29
8 .Berlin 79,01
9. Bruxelles 78,01
10. Pariz 73,21
11. London 71,56
12. Madrid 67,08
13.Vilnius 62,77
14. Rim 62,58
15. Riga 59,57
16. Varšava 59,04
17. Budimpešta 57,55
18. Lisabon 57,25
19. Ljubljana 56,39
20. Bratislava 56,09
21. Dublin 53,98
22.Atena 53,09
23. Talin 52,98
24. Prag 49,78
25. Istanbul 45,20
26. Zagreb 42,36
27. Beograd 40,03
28.Bukurešt 39,14
29. Sofija 36,85
30. Kijev32,33