Tko ne mora u školu i od koga učenik može tražiti ispričnicu: Doktorica otkrila ključne detalje

Brojne su nedoumice oko početka školske godine, a mnogi školarci još uvijek ne znaju kako će izgledati prvi dan škole u ponedjeljak. Jedno od najvažnijih pitanja je mogućnost oslobađanja od nastave 'izrazito vulnerabilnih osoba', a obiteljski liječnici već sada su zatrpani pitanjima roditelja o takvoj mogućnosti pa su tražili od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva da definiraju koja bi djeca mogla opravdano izostati s nastave.

- Školski liječnici uskoro će dobiti i posebne smjernice u procesu utvrđivanja potrebe djece pod povećanim rizikom za razvoj težih oblika Covida-19 za opravdanim praćenjem nastave na daljinu. Upravo to bila je i tema današnjeg sastanka Upravnog odbora Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, otkrila je za tportal prim. Marija Posavec, dr.med., spec. školske medine i predsjednica Društva.

Pojasnila je da se školski liječnici uključuju u proces odlučivanja kada je riječ o djeci s kroničnim oboljenjima koja izostaju s nastave duže od mjesec dana, kao što je to bilo i do sada. Školski će liječnik u suradnji s roditeljima i školom utvrditi potrebu za školovanjem djeteta na daljinu i izdati potvrdu o opravdanosti zahtjeva roditelja, precizirala je Posavec, navodeći i nekoliko primjera u kojima djeca ne bi trebala ići u školu.

- Djeca i mladi s težim oboljenjima koja bi mogla razviti teži oblik bolesti COVID-19, osobe s transplantiranim organima, malignim bolestima pod terapijom, bolestima dišnog sustava poput cistične fibroze, srčanim bolestima u kojima prijeti zatajenje srčane funkcije te djeca s teškim oblicima imunodeficijencije. Važno je napraviti procjenu i za djecu s istovremeno prisutnih više kroničnih bolesti, kao i za onu s novootkrivenim i još terapijski nedovoljno kontroliranim oblicima bolesti, nabrojila je dr. Posavec.

Na upit hoće li školski liječnici na temelju potvrde obiteljskih liječnika odlučivati o nepohađanju nastave i u slučaju teških kroničnih bolesti ukućana školaraca, odgovara da je taj dio preporuka za sada nejasan.

- Školski će liječnik svakako sudjelovati u procesu odluke, no na temelju čije i kakve potvrde, očekujemo uputu HZJZ-a i Ministarstva zdravstva o tome, navela je liječnica.

Osim pitanja oko vulnerabilnih ukućana, školski liječnici ostalo smatraju dobro definiranim.

- Između dokumenta MZO-a i uputa HZJZ-a postoje terminološke razlike koje mogu stvarati nedoumice kod roditelja. Konkretno, u dokumentu MZO-a piše da odluku o nepohađanju nastave donosi 'nadležni liječnik'. Radi se o nadležnom školskom liječniku, a ne o izabranom obiteljskom ili pedijatru. Taj posao i u redovitim, normalnim okolnostima, pa tako i u uvjetima epidemije, radi školski liječnik, ponavlja dr. Posavec.

Iz Stožera civilne zaštite nisu odgovorili na pitanje tportala postoje li neka nova znanstvena saznanja o djeci kao prijenosnicima koronavirusa, a dr. Posavec kaže da je s obzirom na kratko vrijeme otkad poznajemo ovaj virus teško utemeljeno tvrditi da ga djeca prenose jednako kao i odrasle osobe.

Posavec je odgovorila i na upit što škole mogu učiniti kako bi se dodatno zaštitili vulnerabilni učenici.

- Uz dosljedno i pravilno praćenje uputa HZJZ-a i MZO-a, škole mogu značajno smanjiti rizik. Važna je dobra komunikacija škole, roditelja i školskih liječnika kako bi se prema potrebi poduzimale dodatne mjere opreza u cilju zaštite djece koja su zbog osnovnog zdravstvenog stanja ugroženija od ostalih. Važni su fleksibilnost, kreativnost i individualizirani pristup za svaki razred, ovisno o djeci koja ga pohađaju, upućuje dr. Posavec.

Odgovorila je i na pitanje očekuju li školski liječnici (pre)velik obim posla u predstojećem razdoblju i ima li dovoljno liječnika školske medicine u Hrvatskoj.

- Teško je to predvidjeti. Školski liječnici su od proljeća dodatno angažirani u epidemiološkim službama u gotovo svim zavodima za javno zdravstvo. Sada će koristiti prikupljena iskustva, kada krene nastava u punom obimu. Očekujemo povećan opseg posla, ali i drugačiji sadržaj primjeren okolnostima. U Hrvatskoj je i prije epidemije nedostajalo 30-ak liječnika školske medicine. Manjak liječnika kompenziran je entuzijazmom kolega i prekovremenim radom, imajući u fokusu prava učenika i studenata na specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu.