TKO JE PRVI UŠAO U GRAD I OSLOBODIO ZAGREB 8. SVIBNJA 1945. Koča Popović je naredio: 'Vi ste većinom Zagrepčani, dobro poznajete grad, idite u centar'

Tko je prvi ušao i oslobodio Zagreb 8. svibnja 1945. godine, punih devet dana nakon pada Berlina? Vođa NDH Ante Pavelić već je koji dan ranije pobjegao iz Zagreba, napustivši i “državu” i “vojsku”, i nije se znalo gdje se nalazi.

Tog dana u berlinskom kvartu Karlshorstu je sve bilo pripravno da nacistička Njemačka potpiše akt kapitulacije pred savezničkim zapovjednicima. No, borbe u Hrvatskoj još su se vodile, pa i za Zagreb.

Prva udarna brigada Braća Radić na čelu 10. korpusa ulazi u oslobođeni Zagreb 9. svibnja 1945.

Odgovor je jednostavan - Zagreb su oslobodili partizani. No, koji? Ako je važno tko je prvi ušao, onda su to učinili pripadnici Posavskog partizanskog odreda, koji su pak pretežno činili Hrvati, i to u dobrom dijelu baš Zagrepčani. Oni su, kako je to utvrdio istraživač i publicist Stipe Jolić, ušli preko kolnog savskog mosta i izbili na Savsku ulicu negdje iza 10 sati ujutro tog sunčanog 8. svibnja, da bi se kretali Savskom, uz stalne borbe, preko Kazališnog trga (danas Trg Republike Hrvatske), došli do Trga bana Jelačića i Vlaške (borbe za prostorije Radio Zagreba otegle su se do ranog jutra 9. svibnja) te nastavili preko Kvaternikovog trga do Maksimira, gdje su u velikim borbama oko 13 sati u Gračane preusmjerili veliku kolonu njemačkih snaga koje su se kroz Zagreb povlačile prema zapadu.

Jedinice 10. zagrebačkog korpusa ulaze u oslobođeni Zagreb 9. svibnja 1945. godine

Nijemci su se predali partizanima iz 45. srpske udarne divizije, koja također u jutarnjim satima 8. svibnja ulazi u Zagreb. Srpska udarna 45. divizija i Krajiška divizija, uz dosta teških okršaja s ustašama i Nijemcima, u Zagreb su ušle nešto nakon Posavskog odreda, preko trnjanske skele te kod Jakuševca. Dijelovi 28. slavonske divizije u grad su ušli nekoliko sati kasnije, a oni su se borili za zagrebačke savske mostove. No, kako kaže Jolić, nije tu bilo nikakvog natjecanja tko će prije, nego je to bio rezultat vojničke logike i taktike.

Naime, u noći sa 7. na 8. svibnja u jednoj kući između Male i Velike Bune bio je sastanak zapovjednika 45. srpske, 39. krajiške divizije, 28. slavonske divizije te Posavskog odreda (svi u sastavu Druge armije JA pod zapovjedništvom Koče Popovića), gdje je odlučeno da će posavci u središte Zagreba. - Vi ste većinom Zagrepčani pa dobro poznajete grad. Idite od centra grada sto metara lijevo i sto metara desno, prema istoku. To je vaša zona djelovanja.

Pripreme za oslobođenje Zagreba u štabu II. armije, u travnju 1945. Zdesna nalijevo: Ljubo Vučković, Koča Popović i Radovan Vukanović

U borbama je bilo puno poginulih s obje strane. Ujutro 9. svibnja Maksimirskom je s istoka došla jedna Makedonska brigada u sastavu Prve armije. Kasniji gradonačelnik Zagreba Većeslav Holjevac je 8. svibnja imenovan vojnim zapovjednikom grada. Isto tako, postojala je odluka Vrhovnog štaba na čelu s Titom, da glavna središta republika oslobađaju pripadnici drugih “naroda” kako bi se odmah potaknulo “bratstvo i jedinstvo”. U borbama za Beograd istaknule su se upravo hrvatske (dalmatinske) partizanske postrojbe, a i Ljubljanu su oslobađale srpske i hrvatske partizanske postrojbe, iako su Slovenci imali vrlo brojni razvijeni partizanski pokret.

A što se tiče Zagreba, u NOB-u je bilo uključeno više od 50 tisuća Zagrepčana (u odnosu na tadašnji broj stanovnika to je svaki šesti građanin). Više od 20.000 Zagrepčana dalo je svoje živote u partizanima ili su nastradali u ustaškim logorima i zatvorima. 89 Zagrepčana proglašeno je narodnim herojima, a njih više od 600 su nosioci partizanskih spomenica 1941. godine.

Miting u oslobođenom Zagrebu, 10. svibnja 1945.

U povijesti se pojavila i nedoumica o tome zašto nisu prvi u Zagreb, unatoč htijenju, ušli pripadnici X. zagrebačkog korpusa, koji su na kraju u svečanoj povorci oslobodioca prvi promarširali gradom, a predvodio ih je na bijelom konju general Josip Skupnjak Vlado. No, u to je vrijeme X. korpus, u kojem je jedan od komesara bio i Franjo Tuđman, bio u borbama za oslobođenje Koprivnice, i to baš u utrci da to učine prije pripadnika Crvene armije. Podsjetimo da danas Zagreb nema više ulicu 8. svibnja.