Većina zastupnika suglasila se da Hrvatski sabor treba potvrditi Ugovor o jamstvu za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti vrijedan 200 milijuna eura, no dio zastupnika upitao se tko jamči da će ta sredstva otići „u prave kanale“.
Taj se projekt financira zajmom od 200 milijuna eura, a ugovor o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i HBOR-a potpisan je 7. lipnja ove godine.
Sredstva zajma u iznosu od 120 milijuna eura koristit će se za kredite krajnjim korisnicima, dok je korištenje 40 posto sredstava vezano uz ispunjavanje uvjeta koji se temelje na učinku u cilju jačanja HBOR-ova institucionalnog kapaciteta.
- Tko jamči da će novci iz zajma otići u prave kanale, kad imamo slučajeve dodjele kredita mimo svih razumnih procedura, upitala se Karolina Vidović Krišto (NZ)?
Predsjednica Uprave HBOR-a u kumskoj vezi s ministrom
HBOR bi, kaže, trebao biti primjer transparentnosti, ali kako to može biti ako je predsjednica Uprave Banke u kumskom odnosu sa ministrom financija Zdravkom Marićem?, upitala je. Zanima je i koliko HBOR ima dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja.
Nenaplaćena potraživanja iznose 2, 8 milijardi kuna, sve će se raditi po dosadašnjim procedurama koje su sukladne zakonima i pravilnicima, odgovara državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Ćuraj.
I Katarinu Peović (RF) zanima koliko će država imati poluga da nadzire privatne firme. „Jer kad slušamo o Mati Rimcu i 1, 5 milijardi kuna koje će dobiti, država to prikazuje kao uspjeh, a tvrtka na čiji će se račun uplatiti ta sredstva nema registriranu ni web stranicu“, tvrdi.
Cilj ovog ugovora je olakšati poduzetnicima pristup kreditnim plasmanima putem HBOR-a, no taj se cilj ne može postići ukoliko se ne redefinira način na koji HBOR posluje i dodjeljuje kreditne plasmane, dodaje Dalija Orešković (Centar), koja smatra da će predmetni ugovor pogodovati samo određenim poduzetnicima.
U Nadzornom odboru HBOR-a od 10 članova, šest čine ministri, imajući u vidu kontroverzne kredite dane poduzetnicima blisko povezanim s ministrom financija, ali i ostalim članovima Vlade, imajući u vidu netransparentnost u dodjeli i naplati plasmana, smatram da će i ovaj ugovor pogodovati određenim poduzetnicima, a ne svima, kazala je zastupnica.
Obveza je prijaviti nepravilnosti
Državni tajnik joj odgovara da u Nadzornom odboru HBOR-a, uz ministre sjede i zastupnici, da je tako bilo od osnivanja HBOR-a.
Sva odobravanja moraju proći određene procedure, a ako od tisuće odobrenih kredita, izvadimo tri medijski interesantna, ne znači da je 997 loših, kazao je Ćuraj i zastupnici poručio da, ako zna za neke nepravilnosti, ima obvezu to prijaviti.
Boris Lalovac (SDP) 'brani' HBOR, tumači da ta Banka mora davati sredstva po manje strožim uvjetima nego banke, jer ako postavi strože uvjete da se zaštiti, novac neće plasirati. Ako da „manje uvjete“ nego banke, reći će da je to politički utjecaj, kazao je zastupnik.
Suglasan je da se mora naći mehanizam kontrole, no napominje da je sasvim jasno da u covid uvjetima jedan dio novca neće biti vraćen, da je to situacija s kojom se suočavaju i banke.
Napominje i kako su banke svoju osnovnu funkciju – poticanje gospodarstva, prebacile na državu koja se u krizi pokazala kao jedina koja može djelovati.
Stavove oporbe kritizira HDZ-ova Grozdana Perić.
Sve što je oporba izgovorila je tragično, umjesto da kažu da se u covid krizi sačuvalo 120 tisuća poduzetnika, oni problematiziraju zajam koji opet pomaže tim poduzetnicima, kazala je i napomenula kako je prošle godine HBOR imao više od 1. 800 projekata koje je podržao sa preko 8 milijardi kuna, što je povećanje od 13 posto.
Krajnji korisnici predmetnog zajma bit će poduzeća iz privatnog sektora, mala i srednja ili srednje kapitalizirana poduzeća. Uz izvoznike, projekt će se usmjeriti i u poduzeća u slabije razvijenim regijama kojima upravljaju žene te u mlada poduzeća.
Očekuje se da kamata prema krajnjim korisnicima bude oko dva posto, a sigurno će biti i određenih počeka, najavio je Ćuraj.