TKO ĆE SJESTI U FOTELJE U BRUXELLESU? Hrvatska u nedjelju bira prve predstavnike u Europskom parlamentu

ZAGREB - Hrvatski građani u nedjelju će prvi puta birati svojih 12 zastupnika u Europskom parlamentu, jedinoj europskoj instituciji čiji se članovi biraju izravno, a uz Vijeće ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije u koju će Hrvatska ući 1. srpnja.

Državno izborno povjerenstvo za te je izbore zaprimilo 28 pravovaljanih kandidacijskih lista, 27 stranačkih i jednu skupine birača koju predvodi istarski župan Ivan Jakovčić. Od stranačkih lista samostalnih je 19, a osam koalicijskih.

Na izborima u kojima je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica sudjeluje ukupno 40 političkih stranaka, odnosno 336 kandidata od čega 207 muškaraca (61,61 posto) i 129 žena (38,39 posto). Prosječna dob kandidata je 46,22 godina - najmlađi je rođen 1991. a najstariji 1933. godine.

Članovi u Europski parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava, tajnim glasovanjem na mandat od pet godina. No, u Hrvatskoj će se ovoga puta, iznimno, birati na godinu dana do redovnih izbora u cijeloj Uniji.

NAJDOSADNIJI IZBORI IKADA? Tjedan dana do izlaska na birališta, a još nije bilo nijednog ozbiljnijeg javnog sučeljavanja

Na izborima mogu sudjelovati svi hrvatski državljani s pravom glasa, ali i državljani drugih članica Europske unije s prebivalištem u Hrvatskoj, ukoliko su pravovremeno zatražili upis u popis birača.

Nevladine udruge koje se bave izborima upozoravaju da će izabrani zastupnici imati veliku odgovornost da redovito izvještavaju i komuniciraju s građanima o svom radu i postignutim rezultatima jer je Europski parlament jamstvo demokratskog legitimiteta europskoga zakonodavstva i donosi odluke s izravnim posljedicama na svakodnevni život građana EU-a.

Osim što usvaja europske zakone zajedno Parlament s Vijećem provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, osobito nad Komisijom čije povjerenike može odobriti ili odbiti, ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji te s Vijećem dijeli ovlast nad proračunom EU-a.

S obzorom da u Europskom parlamentu sjede predstavnici svih političkih opcija ne čudi da su se i neki od hrvatskih kandidata u kampanji otvoreno predstavljali kao euroskeptici, ističući da bi Hrvatska trebala istupiti iz EU. Kampanja će, između ostalog, ostati zapamćena i po tome što je u njoj prvi hrvatski političar javno priznao da je homoseksualac.