Svakoga tko ne iskoristi prigodu da se izbori za Hrvate u BiH, jer to je hrvatski interes - nama se tu radi o ušima, ako ne i glavi - da u Saboru ne glasa ni za kakvo širenje NATO-a, nazvat ću izdajnikom - rekao je predsjednik Zoran Milanović u Varaždinu, gdje je otišao slaviti Međunarodni praznik rada nakon što je u Okučanima odao počast poginulima u operaciji Bljesak. Izdajnicima će smatrati i svakog onog tko popije kavu s onima koji će glasati za širenje NATO-a, dodao je. Međutim, izgleda da će Finska već 12. ovog mjeseca podnijeti zahtjev, a ubrzo zatim i Švedska, što znači da bi već za nekoliko mjeseci Sabor glasao o njihovu primanju u NATO.
Izvjesno je da će zastupnici HDZ-ove vladajuće koalicije glasati "za", međutim u strateškim temama dobro je postići nacionalni konsenzus i zato se postavlja pitanje što će napraviti opozicijske stranke, odnosno hoće li biti "izdajnici"? Po svemu sudeći, među njima postoje razlike. MOST je na Milanovićevoj liniji.
Prijateljske zemlje
Nikola Grmoja, saborski zastupnik MOST-a, kaže kako smatra da ovo teško pitanje Hrvatska mora iskoristiti za rješenje problema u Bosni I Hercegovini.
- Stava smo da se Hrvatska konačno mora i može, iz stanja ispunjavanja zadaće EU i SAD-a, sad pokazati kao punopravna članica i riješiti ključna pitanja. Ovo je sad par excellence pitanje za status Hrvata u Bosni i Hercegovini - kaže Grmoja i dodaje da sad možemo pokazati koliko daleko možemo ići.
- Pitanje je teško jer mi generalno podupiremo sve prijateljske države, a Finska to jest, za ulazak u NATO i u EU - kaže Grmoja i vraća se na status Hrvata u Bosni govoreći da međunarodna zajednica želi istrijebiti Hrvate iz BIH.
- Mi ne tražimo kruha preko pogače, tražimo isto za sve entitete u BiH - govori Grmoja. Na pitanje kako će glasati po ovom pitanju, govori da sigurno neće moći biti "za" ako međunarodna zajednica ne riješi gore navedeno pitanje, a isto tako da će teško biti protiv jer je riječ o prijateljskoj zemlji.
No, Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta siguran je da će izrazita većina zastupnika Hrvatskog sabora podržati ulazak Finske i Švedske u NATO savez. Među takve spada i on. Što se tiče Finaca i Šveđana, ovaj konzervativac je nedvosmislen.
Prevažno pitanje
- Finska i Švedska imaju puno pravo pristupiti Sjevernoatlantskom savezu i ja ću glasati da ih primimo. Ali isto tako, situacija u BiH je strateško pitanje za Hrvatsku i mislim da naša država treba jače lobirati da BiH dobije poziv za ulazak u NATO i EU - predlaže Bartulica. Na drugoj strani, u SDP-u odbijaju odgovoriti kako će glasati ako se na saborskom dnevnom redu nađu dvije zemlje iz Skandinavije.
- Ovo je prevažno pitanje da bi jedan čovjek odlučivao. Kad se ono pojavi na dnevnom redu, sastat će se Predsjedništvo SDP-a i donijeti odluku o tome kako naši zastupnici trebaju glasati - rekao nam je u ponedjeljak Peđa Grbin, čelnik SDP-a. Pritom je dodao da je njegovo razmišljanje poznato i da razmišlja identično kao prije nekoliko dana, drži da ne vidi spornima izjave predsjednika Milanovića o mogućem ulasku Finske i Švedske u NATO.
- Činjenica je da postoje dvostruki kriteriji jer Hrvatska, Rumunjska i Bugarska već godinama čekaju na pristup u Schengen i bez obzira na solidarnost među članicama EU, ipak je to drugačije nego tretman najavljen u slučaju Švedske i Finske - rekao je. Na pitanje Jutarnjeg lista smatra li i on izdajnicima zastupnike koji bi glasali za primanje Švedske i Finske, Grbin je odgovorio:
- Na našu odluku neće utjecati teške riječi, a kako sam rekao, definitivni stav formirat će Predsjedništvo SDP-a.
Dorada Daytona
Iako se ne slažu s Milanovićevim povezivanjem Finske i Švedske s izbornim zakonom u BiH, ni u zeleno-lijevoj platformi Možemo! još uvijek ne žele odgovoriti kako će glasati o proširenju NATO-a.
- Odluku o tome će donijeti Vijeće stranke i to vjerojatno ovaj tjedan - najavila je saborska zastupnica Sandra Benčić, koja je prije nekoliko dana rekla da Sabor sigurno ne bi trebao biti protiv ulaska tih zemalja u NATO. Ali ona smatra da u ovoj priči postoje dva važna aspekta koji se zanemaruju.
- Bojim se da EU i NATO ponovno donose kratkoročne odluke, kao i dosad. Umjesto toga, EU treba strateški promisliti kako dugoročno smanjiti ovisnost o Rusiji zbog tamošnjih energenata, ali i o Americi, kad je u pitanju sigurnost cijele Europe, od Ukrajine i Moldavije do zapadnog Balkana. Također, ulazak Švedske i Finske u NATO nema veze s izbornim procesima u BiH, a ako je Milanović pri tome mislio da treba raditi pritisak na EU kako bi čvršće tražila izmjene izbornog zakona, to treba pomoću diplomacije. Pritom se razumije da BiH treba biti građanska država, ali i osigurati prava svih tamošnjih naroda. Dayton je zaustavio rad, ali očigledno je kako bi ga trebalo doraditi - zaključila je Sandra Benčić.