IZBORI U SDP-U

Tko će biti novi šef hrvatske oporbe

SDP-ovci priznaju da su izgubili ideju o tome što bi trebala značiti socijaldemokracija, a stranka je trenutačno dezorijentirana i bavi se sama sobom
 Željko Hajdinjak / CROPIX

SDP-ovci sutra izlaze na birališta kako bi izabrali novog šefa stranke, i to nakon desetljeća Zorana Milanovića s kojim su dva puta uzastopno izgubili parlamentarne izbore. SDP-ov kandidat je izgubio predsjedničke, a prethodilo im je da su dva puta zaredom podbacili na europarlamentarnim izborima.

SDP predsjednika bira neposredno, što znači da svaki od oko 37.000 članova stranke ima pravo glasa. U igri je sedam kandidata, s time da se od početka favoritima smatraju Davor Bernardić, Ranko Ostojić, Orsat Miljenić i Tonino Picula. Njih četvorica se nisu kandidirala ni za koju drugu stranačku funkciju, dok su tri žene, Karolina Leaković, Gordana Sobol i Vesna Škulić, uz kandidaturu za predsjednicu aplicirale i na funkcije u Predsjedništvu SDP-a.

Propuh u blagajni

Budući da prema Statutu moraju nakon parlamentarnih provesti unutarstranačke izbore, SDP-ovcima su ovo drugi na koje izlaze ove godine. Proljetos su birali između dvaju kandidata - Zorana Milanovića i Zlatka Komadine. U prve ovogodišnje unutarstranačke izbore SDP-ovci su izašli opterećeni unutarnjim sukobima i podjelama koji su eskalirali kada se Milanović obračunavao s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem i izbacivao ga iz stranke. Izbori za šefa SDP-a na kojima se biralo između Milanovića i Komadine dodatno su podijelili i traumatizirali stranku. Nakon gubitka izbora od HDZ-a pod vodstvom Andreja Plenkovića Milanović je digao ruke od SDP-a i počeo tražiti novi posao izvan hrvatske politike, a stranka se ostala baviti sama sa sobom. U proces izbora novog vodstva SDP-ovci su krenuli bez prethodnog suočavanja s porazom na izborima za zastupnike u Saboru i analizom uzroka. Predsjedništvo SDP-a odlučilo je da će to staviti sa strane i u najkraćem mogućem roku izabrati novo vodstvo. Suočeni s činjenicom da su ponovo u oporbi i s propuhom u blagajni, prinuđeni su na racionalnu kampanju. Ona se svodi na pet sučeljavanja u kojima kandidati iznose svoje programe i odgovaraju na pitanja članova.

Kampanja u kojoj SDP treba naći novo vodstvo prilično je bezidejna i svodi se na to da se socijaldemokrati bave samima sobom, svojim Statutom i budućom podjelom funkcija. Priznaju si da su izgubili socijaldemokraciju, ali lutaju oko pitanja što bi ona uopće trebala značiti.

Sporni potpisi

Svjesni kako im je stranka dezorijentirana, vodeći SDP-ovci se maksimalno trude da se rasulo i podjele što manje vide . Tako se pitanje lažiranja potpisa za kandidaturu koje je otvorio šef šibensko-kninske organizacije Ivan Klarin pomelo pod tepih. Naime, kandidati za šefa stranke trebali su priložiti minimalno 1000 potpisa, a Bernardić ih je prikupio 10.500, što je bio višestruko veći broj nego što je dostavila konkurencija i sugeriralo da je njegova pobjeda realna već u prvom krugu. Klarin je javno izrazio sumnju u potpise podrške, obratio se i Središnjoj izbornoj komisiji, no oni su odlučili da neće istraživati regularnost potpisa jer ih svi imaju i više od od 1000, koliko treba za kandidaturu. Okosnica kampanje su sučeljavanja kojih će ukupno biti pet. Dosad su održana u Splitu, Rijeci, Varaždinu i Osijeku, a zadnje je održano u Zagrebu. Sva su otvorena za medije, no na njima se dosad nije čulo ništa što bi posebno privuklo pažnju javnosti. U prva dva sučeljavanja u Splitu i Rijeci čak nije bilo ni ozbiljnijih konfrontacija između kandidata, a nešto je zaiskrilo tek na trećem u Varaždinu. Tada se povuklo pitanje rejtinga Bernardića kao predsjednika najveće, zagrebačke organizacije i njegova (ne)uspjeha na lokalnim izborima.

Upitan odaziv

Bernardić je odgovornost prebacio na Milanovića i Predsjedništvo SDP-a koji su usred kampanje na prošlim lokalnim izborima odlučili da se ne kandidira on za gradonačelnika, već Rajko Ostojić. Replicirali su mu Ranko Ostojić, Gordana Sobol i još neki podsjećajući da je na to pristao, a čak mu je bilo rečeno i da ga je Milanović politički spasio. Izravnih polemika dosad je bilo samo između Bernardića s jedne i ostalih kandidata s druge strane, što je logično ako se uzme u obzir da se Bernardiću daju najveće šanse za eventualnu pobjedu u prvom krugu. Dojam je kako se u kampanji i debatama najviše profilirala Karolina Leaković koju se sve više prepoznaje kao novu snagu SDP-a s profiliranim lijevim stavovima.

Ako SDP ne izabere predsjednika u prvom krugu, učinit će to 26. studenoga u drugom. Na prošle izbore izašlo je oko 20.000 SDP-ovaca, a prema nekim prognozama, sada bi odaziv mogao biti manji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:33