Ako je rasprava o dizajnu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost zapravo rasprava o strukturi buduće hrvatske ekonomije, onda je nužno adresirati i pitanje kakvu ulogu u toj poželjnoj strukturi ima građevinarstvo. Zapravo, to pitanje nalazilo se u temeljima svih dosadašnjih rasprava o prihvatljivosti plana, samo ga nitko nije tako formulirao. Jer, velika infrastrukturna ulaganja u prometu i vodoprivredi - kakva Vlada želi financirati europskim novcem, a HUP se tome protivi, u dominantnoj mjeri su posao za građevinare.
Obnova potresom pogođenih područja praktički isključivo je posao za taj sektor. Nadalje, bez građevine očito ne može ni reforma pravosuđa (Trg pravde), poboljšanje zdravstvene skrbi (gradnja novog Imunološkog zavoda, varaždinske bolnice...), a...