Talijanske regije podijeljene glede slobodnog zapošljavanja Hrvata

Talijanska vlada još uvijek nije objavila hoće li zatražiti dvogodišnji moratorij na slobodno zapošljavanje radnika iz Hrvatske pošto ona uđe u EU 1. srpnja, dok su predstavnici talijanskih regija podijeljeni oko tog pitanja a najutjecajniji sindikati protive se moratoriju za državljane Hrvatske.

Predstavnici sindikata Italije, Slovenije i Hrvatske zatražili su na sastanku u četvrtak od predsjednika talijanske vlade Enrica Lette da se ne uvede dvogodišnji moratorij na slobodno zapošljavanje radnika iz Hrvatske za koji su se, za sada, izjasnile samo dvije talijanske regije, Veneto i Lombardija.

Talijansko veleposlanstvo u Zagrebu je u odgovoru za Hinu reklo da još nije dobilo obavijest od nadležnih talijanskih tijela o mogućim ograničenjima vezanim uz zapošljavanje radnika hrvatskog državljanstva u Italiji nakon ulaska Hrvatske u EU, te da će objaviti svaku obavijest vezanu uz navedenu problematiku.

Vlade europskih zemalja imaju pravo nakon ulaska nove članice zaštititi svoje tržište rada moratorijem na slobodno zapošljavanje radnika iz zemlje pristupnice. Na nedavnom sastanku u talijanskom ministarstvu rada, podsjećaju sindikati, samo su regije Veneto i Lombardija zatražile provedbu moratorija za Hrvatsku .

Predsjednik regije Veneto Luca Zaia je u petak u Veneciji svoje protivljenje slobodnom zapošljavanju hrvatskih radnika obrazložio velikim brojem nezaposlenih u njegovoj regiji. "Ono što tražimo je moratorij iz obzira spram naših 170.000 nezaposlenih, poput onoga njemačkog prilikom ulaska Rumunjske u Europu", rekao je Zaia. "Smatram ga stroga potrebnim, poglavito za Veneto koji je na samo sat i pol od hrvatske granice".

Veliki problem za Veneto predstavljaju radnici koji žive u Hrvatskoj a redovito putuju na rad u Italiju, posebice sezonski radnici, rekao je Zaia i ustvrdio da ima puno pravo izjasniti se o tim pitanjima jer je kao ministar "bio jedan od prvih koji su podržali ulazak Hrvatske u Europu". "Želim da u turističkim odredištima i dalje sezonski rade studenti iz Veneta a ne radnici poslani iz tvrtki sa sjedištem u Rijeci ili Zagrebu", dodao je.

Luca Zaia je član stranke Liga Veneta–Lega Nord, a od 2008. do 2010. godine, kada je izabran za predsjednika regije Veneto, bio je ministar poljoprivrede u vladi Silvija Berlusconija.

Talijanski senator Francesco Russo iz Demokratske stranke, član senatskog odbora za vanjske poslove, u petak je izjavio da je uvjeren da ulazak Hrvatske u EU ne predstavlja opasnost po talijansko tržište rada te poručio predsjedniku regije Veneto da tom pitanju ne pristupa ideološki. "Savjetujem predsjedniku Zaiji da na stranu ostavi ideologiju obrane granica Padanije i sasluša one koji, poput predstavnika proizvodnih sektora i sindikata, bolje od njega poznaju gospodarstvo i društvo tri sjeveroistočne talijanske regije", rekao je Russo glede izjave Luce Zaie o moratoriju na slobodno zapoašljavanje radnika iz Hrvatske.

"Uvjeren sam da ulazak Hrvatske u Europe predstavlja pravu pozitivnu priliku a ne opasnost po nacionalno tržište rada, posebice po ono Furlanije-Julijske krajine i Veneta", rekao je Russo i dodao da je u petak od doministrice rada i socijalnih politika Marije Cecilije Guerra zatražio da se ubrza liberalizacija tržišta rada ne samo za kvalificiranu radnu snagu nego i za sezonske radnike u poljoprivredi i turizmu.

Predsjednica regije Furlanija-Julijska krajina, Debora Serracchiani iz Demokratske stranke, glede zahtjeva sindikata iz tri zemlje izjavila je da ne očekuje veliki priljev radnika iz Hrvatske koji bi stvorio problem u njenoj regiji, prenijela je agencija ANSA u petak.

"U Furlaniji-Julijskoj krajini već desetljećima postoji prekogranični priljev radnika s druge strane granice, među kojima i Hrvata, te nije vjerojatno da bi ulazak Hrvatske u EU proizveo ozbiljne posljedice po sustav zapošljavanja u regiji, pa i stoga što se radi o radnicima koji se svakodnevno ili tjedno vraćaju u svoju zemlju boravka", ocijenila je Serracchiani.

"Učinci ulaska Hrvatske na gospodarstvo više su povezani s teritorijalnom konkurentnošću te zemlje i stoga s potencijalnim rizicima izmještanja naših tvrtki", rekla je Serracchiani i napomenula da je u razgovoru s potpredsjednikom Europske komisije Joaquinom Almunijom zatražila uvođenje instrumenata koji bi uravnotežili položaj Furlanije-Julijske krajine spram Hrvatske te najavila da će isti pritisak vršiti i na talijansku vladu.

Predstavnici talijanskih, slovenskih i hrvatskih sindikata u četvrtak su na nekadašnjem graničnom prijelazu Škofije na slovensko-talijanskoj granici obilježili ulazak Hrvatske u Europsku uniju i tom prigodom ukazali na štetnost ograničavanja prava slobode kretanja i zapošljavanja. Predstavnici hrvatskog SSSH-a, talijanskih sindikata CGIL, CISL i UIL, te slovenskih ZSSS-a i KS 90, upozorili su da ograničavanje slobode zapošljavanja doprinosi neprijavljenom zapošljavanju i dovodi do diskriminacije radnika u pograničnim područjima.

"Talijani se ne trebaju brinuti, neće biti nikakve invazije hrvatskih radnika od prvog srpnja", rekli su Slobodan Kapor i predsjednik SSSH-a Mladen Novosel. "Znamo za zabrinutosti predsjednika Veneta Luce Zaie i Lombardije, no možemo jamčiti da Hrvatska čini sve kako bi zadržala svoje radnike, posebice one najstručnije i najspecijaliziranije", rekli su predstavnici SSSH-a, prenijela je agencija ANSA.

Cipar je u petak objavio da će uvesti dvogodišnje prijelazno ograničenje hrvatskim radnicima na ciparskom tržištu rada. Cipar je deveta zemlja EU-a koja je objavila ograničenja hrvatskim radnicima nakon Njemačke, Nizozemske, Austrije, Velike Britanije, Slovenije, Belgije, Španjolske i Luksemburga. Dosad je 12 zemalja potvrdilo da neće uvoditi ograničenja - Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija i Litva, a ostale još nisu donijele konačnu odluku. U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine.