U malim džepovima terasastog terena s pogledom na zaljev koji dijele Italija, Slovenija i Hrvatska, Miloš Škabar oživljava stoljetnu tradiciju vinarstva poznatu kao prosekar, koja dijeli korijene sa svojim poznatijim pjenušavim ‘rođakom‘ - Prossecom.
No, ova skromna gazirana mješavina, praktički nepoznata izvan talijanskog lučkog grada Trsta, gdje se proizvodi na pojasu kopna između Jadranskog mora i Slovenije, u središtu je spora koji bi uskoro uskoro izbiti - proizvođači iznimno popularnog talijanskog pjenušavog vina Prosecco pokušavaju spriječiti da hrvatski vinari koriste naziv Prošek za svoje slatko desertno vino.
Nekolicina proizvođača Prosekara nada se iskoristiti svoje veze s Proseccovim rodnim mjestom, odmah iznad Trsta, kako bi osigurali veću prepoznatljivost svojeg vina, ali zabrinuti su da je i njihovo ime ugroženo.
"Vino prosekar je original jer je ‘rođeno‘ 300 godina prije Prosecca", kaže Škabar promatrajući svoj vinograd s pogledom na luku i slovenska brda u daljini.
"Dakle, to je otac Prosekara, Prosecca, Prošeka i svih ostalih".
U sporu nije u pitanju samo ‘svetost‘ Prosecca, najprodavanijeg vina na svijetu, već i sustav geografskih oznaka Europske unije koji je stvoren da jamči posebnost i kvalitetu zanatske hrane, vina i žestokih pića, prenosi AP.
To tržište vrijedi gotovo 75 milijardi eura godišnje - polovica toga je u vinima, prema studiji Europske komisije iz 2020.
Italija tvrdi da će Prošek izazivati zabune, Hrvatska se ne slaže
Talijanska vlada se obvezala braniti ime Prosecca, a drugi proizvođači zaštićenih proizvoda s različitim geografskim korijenima, od talijanskog sira Parmigiano Reggiano do francuskog Champagnea, mobiliziraju se dok se Europska komisija priprema za razmatranje hrvatske peticije za označavanje svog nišnog vina tradicionalnim imenom Prošek.
"Problem za nas nije to što ti proizvođači, koji proizvode vrlo mali broj boca, ulaze na naše tržište, nego zabuna koju bi to moglo stvoriti među potrošačima", rekao je Luca Giavi, generalni direktor konzorcija Prosecco DOC, koji promovira Prosecco i osigurava kvalitetu vina pod oznakom EU-a "naziv kontroliranog podrijetla".
Prosecco se godišnje prodaje u vrijednosti 2,4 milijarde eura, od čega se većina izvozi.
"Svi doživljavaju situaciju kao prijetnju našem uspjehu", rekao je proizvođač Stefano Zanette, te dodaje da kupci diljem svijeta vjerojatno ne mogu razlikovati slična imena.
Hrvatska, pak, tvrdi da su ime i tradicija Prošeka stoljećima stari, da prethode zaštiti Prosecca u sustavu EU te da se njegovo mjesto kao desertnog vina razlikuje od Prosecca.
"Potrošače to neće zbuniti", rekao je u nedavnoj raspravi Ladislav Ilčić, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu.
"Prošek bi trebao legitimno dobiti zaštićeni oznaku podrijetla, a proizvođači bi trebali imati puni pristup tržištima."
Malo zajedničkog
Europska federacija podrijetnih vina sa sjedištem u Bruxellesu priprema informativni dokument kako bi pružila podršku Italiji.
Vjeruju da je odluka Europske komisije da razmotri slučaj suprotna njezinoj vlastitoj borbi da natjera druge države i trgovačke blokove da priznaju sustav zemljopisnih oznaka EU-a.
Spor, o kojem će odluka biti donesena u narednim mjesecima, vjerojatno će preokrenuti priču o podrijetlu Prosecca, koja potječe iz dvojezičnog talijanskog sela Prosecco blizu slovenske granice iznad Trsta, gdje je nekada cvjetalo vinarstvo.
Tu je, kažu etnički slovenski Talijani koji proizvode Prosekar, originalno mjesto nastanka sorte grožđa poznatog pod nazivom Glera, koje je temelj i Prosecca i Prosekara.
No, osim zajedničkih etimoloških korijena, Prosekar, Prosecco i Prošek imaju malo toga zajedničkog.
Prosecco, koji se pretežno proizvodi od grožđa Glera, proizvode tri konzorcija koji se protežu u devet talijanskih pokrajina u alpskom podnožju se nalazi uz Jadransko more.
Godišnje proizvode više od 550 milijuna boca.
Prošek je slatko vino proizvedeno u Dalmaciji, u Hrvatskoj, od sušenog autohtonog hrvatskog grožđa, bez Glere, a može biti crveno ili bijelo.
Prosekar je, s druge strane, jednaka mješavina Glere i još dvije sorte grožđa, koju proizvodi manje od deset malih proizvođača.
Prosekar je u prošlim desetljećima uglavnom bio kućne proizvodnje i dijelio se među prijateljima, obitelji i susjedima, a često se služio u konobama u privatnim kućama.
Vinari nude dokaz o povezanosti s Proseccom
Proizvođači Prošeka pokrenuli su se kako bi zaštitili svoju željenu oznaku zemljopisnog podrijetla prije 12 godina, nakon što su vidjeli da vinari u sjeveroistočnoj Italiji gube pravo na korištenje oznake Tocai u europskoj odluci kojom su zaštićena vina proizvedena u mađarskoj regiji Tokaji.
U Italiji je Tocai bio jednostavno naziv sorte grožđa, bez zemljopisnih veza. Odluka je uništila kreatore Friuli Tocaija, koji su se trudili pronaći tržište s novim imenom, Friulano.
I talijanske i hrvatske regije koje su se sukobile oko imena Prosecco dijelile su povijest mletačke, a potom i austro-ugarske kontrole, koja se proteže kroz razdoblje kada je Prosecco migrirao na sjeverozapad, u današnju Italiju i na jug, uz hrvatsku dalmatinsku obalu.
Branitelji Prosecca kažu da se naziv Prošek nikada nije ujednačeno primjenjivao i da je čak značio generički oblik desertnog vina.
Pisani dokumenti povezuju selo Prosecco s vinom još u 1600-im i 1700-im godinama, kada su vina nazivana "od Prosecca" kako bi se naznačilo njihovo selo podrijetla, kaže povjesničar vina Stefano Cosma.
"Do 1800-ih to je već bilo pjenušavo vino", rekao je Cosma.
U današnjem Proseccu, vinari Prosekara se nadaju da bi, budući da je EU samo selo uvrstila u geografski teritorij zaštićenog vina, mogli pokušati proširiti svoje tržište za Prosekar, za koji kažu da je prvi put napravljen 1548. godine.
‘Tolerirarni odmetnici‘
No, budući da njihovo vino nije dobilo oznaku EU, proizvođačima Prosekara zabranjeno je, jednako kao i proizvođačima Prošeka, da koriste svoje ime.
Oni do sada nisu bili osporavani sve dok se ne prodaju izvan Trsta, kaže Andrej Bole, proizvođač šeste generacije Prosekara.
"Mi smo odmetnici", rekao je Bole, dodavši: Ali, za sada smo tolerirani."
Oni rade s konzorcijem Prosecco kako bi pomogli da njihovo zasluži željenu oznaku podrijetla, koja se dodjeljuje uz svaku berbu.
Pitanje legalnog korištenja imena Prosekar neće biti riješeno dok se ta prepreka ne ukloni, rekao je čelnik konzorcija.
"Moramo uzeti u obzir europske norme", rekao je Giavi.
"Ali postoji ta opcija, koja nam ne smeta".