Istražitelji Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) ušli su u ponedjeljak u Hrvatsku elektroprivredu (HEP) tražeći svu dokumentaciju o plinskoj aferi, koja je buknula prošli tjedan nakon što se saznalo da su HEP-ovi viškovi plina koji se kupovao po 47 eura, na aukcijama prodavani i za jedan cent.
Informaciju da su policajci po nalogu USKOK-a upali u HEP potvrdio je jučer ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a iz HEP-a su poručili da ne mogu komentirati izvide DORH-a jer je postupanje tajno.
- To obvezuje sve uključene strane. Kao i uvijek, HEP u potpunosti surađuje sa svim nadležnim državnim tijelima - poručili su.
Nacional je jučer objavio dokumente koji dokazuju da je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić puno prije ovog lipnja, kada su prodavani ti viškovi, u čak četiri navrata upozorio ministra gospodarstva Davora Filipovića da se hitno nešto poduzme jer će doći do goleme financijske štete za HEP. Dopisi su na znanje osobno slani i premijeru Andreju Plenkoviću, što znači da je iz ove dokumentacije jasno da su i premijer i ministar gospodarstva trebali znati što se događa, iako su prošli tjedan tvrdili da su o problemu doznali tek 30. lipnja.
"Žurno spriječite gubitke"
Dopisi su stizali u Ministarstvo gospodarstva i Ured premijera 27. siječnja, zatim je išla požurnica 1. veljače te još dva dopisa 13. veljače i 27. ožujka.
Barbarić u tim dopisima traži od ministra da žurno spriječi gubitke HEP-a zbog nužne prodaje viškova plina jer cijene "mogu biti znatno niže od nabavnih". Dramatično ga je upozorio, ako bi uredba ostala na snazi do 31. ožujka iduće godine, da bi HEP zbog toga mogao biti u gubitku čak 200 milijuna eura. Na dnu svakog dopisa koji je Barbarić slao resornom ministru stoji da je preslika poslana i premijeru Plenkoviću.
Prvi dopis poslan je još 27. siječnja i u njemu upozorava da je HEP zbog donesene uredbe od 1. listopada 2022. do 26. siječnja 2023. preuzeo 1,5 milijuna gigavatsati plina, a da je kupcima isporučio 893.000 gigavatsati. Prema tome, zaključuje Barbarić, postoje viškovi veći od 660.000 gigavatsati koji su pohranjeni u podzemnom skladištu plina Okoli.
"Kako je količina plina preuzeta od Ine znatno veća od količine plina koja je isporučena krajnjim kupcima, s financijske strane zahtijeva angažiranje značajnih sredstava što se odražava na priljev i odljeve te predstavlja ozbiljni udar na poslovanje i likvidnost HEP-a. Stoga je potrebno osigurati sredstva za financiranje nabave plina ili na drugi način zbrinuti viškove plina kako se ne bi narušilo redovito poslovanje HEP-a", piše Barbarić.
Šef HEP-a za taj svoj dopis šalje i požurnicu 1. veljače. Ponovno šalje dopis 13. veljače s detaljnom tablicom o nastalim viškovima plina, a u tom dopisu upozorava da bi tijekom trajanja uredbe, do 31. ožujka 2024., mogli nastati viškovi plina od čak 1,6 milijuna gigavatsati koji će se morati prodavati. U istom dopisu upozorava da je skladište napunjeno 92 posto te točno opisuje kako će PSP Okoli putem aukcija morati prodavati te viškove po cijeni "znatno nižoj od nabavne cijene uskladištenog plina".
Nacional navodi da je Filipović upozoren i 29. ožujka na sastanku kriznog tima kojim predsjeda, i to pred oko 15 svjedoka koji su tamo bili, a među kojima su i predstavnici HERA-e, HROTE-a, Plinacra, Ine...
Dnevnik Nove TV doznaje da je član Uprave HEP-a Petar Sprčić upozorio i pred ostalima na sastanku na taj problem, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović mu je odgovorio da to nije tema.
Idući dopis šalje državnom tajniku u Ministarstvu gospodarstva Ivi Milatiću, a taj nije poslan i Plenkoviću.
Prva informacija 29. 6.
No, taj je dopis zanimljiv Ministarstvu gospodarstva. Naime, u tom dopisu od 5. travnja HEP obavještava da će viškove plina koristiti za svoje potrebe ili ih prodavati na tržištu.
U odgovoru na naš upit kažu kako ih je Barbarić dopisom od 5. travnja 2023. obavijestio da će "po zapunjenju slobodnih skladišnih kapaciteta HEP viškove plina nastale provedbom uredbe koristiti za vlastitu potrošnju te će provoditi njihovu prodaju na domaćem i/ili stranom tržištu, ukoliko se ne naloži drugačije postupanje u svrhu zbrinjavanja viškova plina".
- Ministarstvo nije naložilo drugačije postupanje, a HEP nije informirao Ministarstvo da će viškove prodavati po netržišnim cijenama suprotno obavijesti koju su dostavili Ministarstvu. Također, gospodin Barbarić nije obavijestio Ministarstvo ni o zapunjenju svojih skladišnih kapaciteta, ni o mogućnostima skladištenja plina u drugim skladištima plina - odgovaraju u Ministarstvu.
Ponavljaju kako su prvu informaciju o takvoj prodaji HEP-ova plina dobili tek 29. lipnja 2023. dopisom od HROTE-a u kojem je bilo vidljivo da se HEP-ov plin prodaje po netržišnim cijenama.
- Vlada je nakon toga promijenila uredbu i time je HEP prestao preuzimati plin od Ine. Ni u jednom od dopisa koje je HEP uputio Ministarstvu ne navodi se mogućnost prodaje plina na način kako je to u konačnici HEP napravio, niti se Ministarstvo obavještava o postupanju Uprave HEP-a nakon zaprimljenog dopisa od 5. travnja 2023. - poručuju iz Ministarstva.
Dnevni red
Neslužbeno, u tom Ministarstvu kažu kako su ovi raniji dopisi bili samo u smjeru da se traži novac države, što je Vlada i omogućila dokapitalizacijom. Također, navode kako o tome nije bilo ni riječi na sastancima kriznog tima kojem predsjeda ministar, iako Nacional tvrdi da je na jednom od tih sastanaka HEP rekao kako se stvaraju viškovi na što je ministar navodno rekao da za to nema vremena.
- Nije bilo točke dnevnog reda o tome, nikakve rasprave po tom pitanju nije bilo na kriznom timu - kažu u Ministarstvu.
U Plinacru su nam oko tog sastanka odgovorili da ne mogu, niti su ovlašteni "komentirati sadržaje i eventualne rasprave koje su se vodile i koje se vode na takvim i sličnim sastancima". Ni u HROTE-u nisu mogli to potvrditi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....