SVJETSKA BANKA LJUTA NA LINIĆA ‘Reforme su spore! Javni sektor vam je prejak, a privatnici su na rubu propasti’

Reforme u Hrvatskoj su prespore, privatni sektor i dalje je preslab, a javni sektor prejak. Tako ukratko glasi poruka koju je Hongjoo Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke, danas prenio saborskim zastupnicima, kako onima iz Kukuriku koalicije, tako i onima iz oporbenih redova.

Šef Ureda Svjetske banke na zajedničkoj je sjednici saborskih odbora za financije i proračun, te za gospodarstvo, predstavio prijedlog Strategije partnerstva Svjetske banke s Hrvatskom za razdoblje od 2014. do 2017. godine.

Konačna verzija

Radi se o radnoj verziji strategije, čije je usuglašavanje s dionicima na hrvatskoj strani tek počelo, ai koja bi se u konačnoj verziji pred ministrom financija Slavkom Linićem trebala naći najvjerojatnije u travnju. No, iako je vjerojatno da će dokument do tada pretrpjeti odrđene izmjene, jasno je da će njegova suština ostati ista. A, ona teško da će se svidjeti političkoj eliti, posebno u godini u kojoj se održavaju lokalni izbori.

Strukturne reforme

Nova strategija Svjetske banke za suradnju s Hrvatskom u predstojećem četverogodišnjem razdoblju temelji se na tri stupa. Prvi stup počiva na održanju makroekonomske stabilnosti, drugi na ubrzanju strukturnih reformi, a treći na boljem korištenju sredstava iz fondova EU. Budući da bi Hrvatska u razdoblju važenja nove strategije već trebala biti članica EU, posljednji je stup znatno dobio na značaju.

Zasad još nije poznato s koliko će novca Svjetska banka pomagati Hrvatskoj u razdoblju do 2017. godine. Iako su i vladajući i oporbeni političari jučer ocijenili kako među njima postoji znatan stupanj slaganja kada je riječ o ciljevima, a da otvorenim ostaje način njihove realizacije, poruke iz Svjetske banke pokazuju da to baš i nije tako. Hahmova upozorenja da Hrvatska sredinom sljedeće godine ulazi u integraciju u kojoj je konkurentnost preduvjet uspjeha, čini se, malo tko u zemlji čija konurentnost tone iz godine u godinu i koja se već četiri godine guši u recesiji, bez naznaka oporavka na vidiku, shvaća ozbiljno.

- Na tržištu EU morate biti vrlo konkurentni, a Hrvatska je po konkurentnosti zapravo je nazadovala - poručio je Hahm.

Glomazna javna uprava

Mogućnosti Hrvatske da izađe iz sadašnjeg stanja Hahm je ocijenio vlro slabima. Dio razloga za to leži u lošem stanju u EU, u koju ide glavnivna hrvatskog izvoza. No, Ahilove pete hrvatskih šansi da zakorači putem održiva oporavka Hahm pronalazi i u sporoj, glomaznoj i nereformiranoj javnoj upravi, koja koči ulaganja, za kojima hrvatsko gospodarstvo vapi. Velik problem vidi i u mirovinskom sustavu, koji je neodrživ i predstavlja velik teret za državne financije, ali i u predimenzioniranoj socijali, kod koje pomoć ne dolazi onima kojima je stavrno potrebna. Hrvatski su problem, dijagnosticirao je Hahm, nedovršene reforme.

- Hrvatska ima puno bolnica, neke od njih su vrlo velike, ali one ne mogu biti starački domovi. One moraju pružati zdravstvene usluge, koje će koristiti i ljudi iz regije - poručio je Hahm.

- I mirovinski je sustav problematičan jer vaše stanovništvo stari. Potrebno je stvoriti fiskalno održiv mirovinski sustav - nastavio je.

Investicijski ciklus

Velik problem je i sada već prava armija nezaposlenih, te tržište rada na kojem je stopa aktivnosti među najnižima u Europi. No, da bi se to stanje promijenilo, potrebne su reforme koje će ubrzati gospodarski rast, za što opet trebaju nove investicije. Ali, Hrvatska i tu ima problem jer investicijski ciklus temelji na ulaganjima javnih poduzeća, dok su investicije privatnog sektora u drugom planu.

- Rast treba dolaziti iz privatnog, a ne iz javnog sektora. Ne želim umanjiti važnost investicija javnog sektora, ali čini mi se da važnost prvatnog sektora nije dovoljno prepoznata - upozorio je Hahm.

Rast dugova

Osim prevelike regulative, glavni kočničar privatnog sektora ostaje preveliko porezno opterećenje, koje hrvatska ekonomija sve teže podnosi.

Hrvatska je Porezna uprava, doduše, napravila velik iskorak u posljednjoj godini, ali u Svjetskoj banci bi voljeli vidjeti konkretne reforme, koje će rasteretiti rashodovnu stranu proračuna. U protivnom, izgledan je nastavak rasta javnoga i vanjskoga duga kojima će se pokrivati proračunske rupe.

- Potrebno je stvoriti održive javne financije. Na žalost, proračun za sljedeću godinu ide u drugom smjeru - poručio je Hahm.